Konzumacija različitih vrsta alkoholnih pića široko je rasprostranjena u kulturi velike većine zemalja suvremenog svijeta…

Konzumacija različitih vrsta alkoholnih pića široko je rasprostranjena u kulturi velike većine zemalja suvremenog svijeta. Shodno tome, poznata je činjenica da je prekomjerna konzumacija alkoholnih pića povezana s čitavim nizom oboljenja poput alkoholne bolesti jetre sve do ciroze jetre, pankreatitisa, različitih karicnoma solidnih organa; jetre, gušterače, crijeva, povišenog arterijskog tlaka, dilatativne kardiomiopatije itd.
Unatrag gotovo tri stoljeća datiraju prvi literaturni podatci o mogućnoj povezanosti pijenja alkoholnih pića i povećanog rizika oboljevanja od moždanog udara.
U drugoj polovici dvadesetog stoljeća objavljene su brojne epidemiološke studije koje su imale za cilj proučiti i dokazati moguću povezanost oboljevanja od cerebrovaskularnih bolesti i pijenja alkoholnih pića. „Eksploziju“ takvih istraživanja potaknuo je tzv. „francuski paradoks“. Naime, taj pojam opisuje paradoksalnu povezanost prehnae bogate kolesterolom i zasićenim mastima životnijskog porijekla i relativno niske stope smrtnosti od koronarne bolesti stanovništva Francuske. Jedno od ponuđenih objašnjenja tog fenomena je njihovo tradicionalno konzumiranje alkohola, poglavito crnog vina uz obrok.
Nakon ovakve hipoteze, logično se postavlja pitanje da li alkohol ima i pozitvine učinke na tijelo, odnosno, krvne žile? Naravno, ovdje odmah treba istaknuti važnost dnevne količine popijenog alkohola (vidjeti i drugi dio članka „Moždani udar i konzumacija alkoholnih pića i kave – praktična pitanja i odgovori“). Dakle, govori se o malim, odnosno umjerenim količinama alkoholnih pića! Ta količina alkohola u tijelu može imati brojne pozitivne učinke od širenja krvnih žila i usporenja aterosklerotskih procesa.
Sljedeće pitanje koje se logički nametnulo istraživačima odnosi se na učinak samog alkohola, odnosno etanola u alkoholnih pićima, ili se pak potencijalni pozitivni učinci vezani uz određenu specifičnu tvar u alkoholnim pićima? Tako većina istraživača i autora smatra da crno vino ima prednost u odnosu na ostale vrste alkoholnih pića vezano uz preventivne učinke na progresiju ateroskleroze zbog obilja tzv. antioksidansa čiji je glavni predstavnik resveratrol. Naime, resveratrol je polifenol prisutan u biljkama, a njegovi su najpoznatiji izvori upravo crno vino i kožica crnog grožđa. Ima snažan antioksidativni učinak uz učinak na širenje krvnih žila (vazodilataciju). Drugi autori smatraju da i ostala alkoholna pića imaju preventivni učinak kada se konzumiraju u preporučenim količinama zbog samog etanola.
Temeljem svega navedenog, osim jasne poveznice prekomjernog redovitog pijenja (i opijanja) alkoholnih pića i posljedičnog negativnog djelovanja na većinu organskih sustava i razvoj brojnih teških bolesti, brojne relevantne studije su pokazale da umjereno pijenje alkoholnih pića može imati i pozitivne učinke te zaštitni učinak oboljevanja od moždanog udara.
Zaključno, bi li onda liječnici trebali preporučivati umjereno pijenje alkohola?
Razumno je ovdje zaključiti da vjerojatno u pojedinačnim slučajevima ima mjesta za preporučivanje male do umjerene konzumacije alkohola u preventivne svrhe od strane liječnika, naročito onda kada liječnik dobro poznaje pacijenta ili osobu koja traži savjet, kada nema medicinskih kontraindikacija i kada ocijeni da nema opasnosti od zlouporabe njegovih preporuka! Ipak, kako je u našoj sredini pijenje alkohola česta pojava, nerijetko u prekomjernih količinama, svako šire javnozdravstveno pticanje i propagiranje konzumacije alkohola u preventivne svrhe uglavnom bi bilo zlorabljeno i dovelo bi čak i do povećenja učestalosti oboljevanja od različitih bolesti, pa tako i moždanog udara!
Zato je na kraju jedino ispravno zaključiti da konzumacija alkohola u malim i umjerenim količinama ne povećava rizik oboljevanja od moždanog udara.