Hiperlipidemija: Čimbenik rizika za erektilnu disfunkciju

Nove spoznaje u povezanosti povećane razine lipida u krvi s erektilnom disfunkcijom.

Već dugo vremena se zna da je povećana razina lipida u krvi povezana s erektilnom disfunkcijom, ali je točan mehanizam i priroda ove povezanosti postala jasna tek nedavno. Nove spoznaje govore u prilog STATINA, inhibitora hidroksimetil-glutaril koenzima A, koji liječenjem hiperlipidemije mogu postepeno poboljšati erektilnu funkciju.

Erektilna disfunkcija (EF) se definira kao nesposobnost postizanja ili održavanja dostatne erekcije potrebne za zadovoljenje seksualnog čina. Podaci o prevalenciji erektilne difunkcije se razlikuju prvenstveno zbog razlika u definiciji. Jedna ameička studija je pokazala da prevalencija ED kod muškaraca u 4. desetljeću života iznosi 13%, dok u 70-tim godinama iznosi 25%, ali se u ovoj studiji ED definirala kao nikada postignuta erekcija, dakle definicija je bila izuzetno stroga. ED ima jasno negativan utjecaj na kvalitetu života, a od uvođenja medikamentne terapije za ED, dakle od 1998. godine, sve je veći broj potrošača tih lijekova.

Erektilna disfunkcija i razina kolesterola
Podaci iz S.A.D. govore da 17% Amerikanaca starijih od 20 godina ima povišene masnoće u krvi, a hiperlipidemija se bilježi kod čak 30% pacijenata sa ED. Studije ukazuju da je razina ukupnog kolesterola i LDL kolesterola značajno povezana sa ED, ali samo kod muškaraca starijih od 40 godina. Još nije postignut konsenzus kod koje razine vrijednosti lipida u krvi se najverojatnije javlja ED. Kod pacijenata sa ED je uočena hiperlipidemija mnogo češće nego li kod ljudi sa urednom erektilnom funkcijom, ali se može reći i obrnuto – da pacijenti sa hiperlipidemijom imaju češće ED.

Kako hiperlipidemija dovodi do erektilne disfunkcije?
Iako je učinak kolesterola u nastanku koronarne i periferne arterijske bolesti jasan, većina dokaza o učinku kolesterola na vaskulaturu penisa je dobivena iz istraživanja na životinjama. Hiperkolesterolemija smanjuje vazodilataciju krvih žila kavernoznog tijela nakon djelovanja acetilkolina, adenozina i bradikinina te smanjenom produkcijom dušičnog oksida, a dovodi i do ateroskleroze što pokazuju istraživanja na zečevima. Druga istraživanja su pokazala da se smanjuje razina VEGF (vaskularni epidermali čimbenik rasta)  kod hiperlipidemije, a novija istrživanja su pokazala povezanost ED i razine triglicerida.

Hiperlipidemija na animalnim modelima je pokazala da dovodi do anatomskih i fizioloških promjena koje pridonose ED.

Statini u liječenju ED
Povoljan učinak statina ne može se samo pripisati sniženju razine kolesterola i smanjenju ateroskleroze jer je poboljšanje uočeno i kod normolipemičnih pacijenata koji su dobivali statine kao i kod hiperlipemičnih, ali prije normalizacije vrijednosti lipida. Studije pokazuju da statini poboljšavaju ED  kod muškaraca koja je neuralne etilogije. Statini povećavaju razinu dušičnog oksida (NO) koji je vazodilatator te povećavaju razinu endotelnih progenitornih stanica u krvi koje su važne u oštećenju endotela.

Zaključak
ED je bolest u čijoj je podlozi najčešće više uzroka, a vrlo važno je identificirati reverzibilne faktore rizika jer tako možemo utjecati na razvoj bolesti. Modificirajući faktori rizika su fizička inaktivnost, slaba kontrola šećera u krvi, pušenje, hipertenzija, hiperlipidemija. Kliničke studije upućuju da statini mogu poboljšati simptome ED, bez obzira na lipidni staus pacijenta. Statini imaju mnogostruka djelovanja, stoga je teško razlučiti je li učinak statina sekundarna posljedica smanjenja lipida u krvi ili putem drugih mehanizama.

Promjena životnih navika, uz pravilnu prehranu, nepušenje i redovitu fizičku aktivnost, dovodi do poboljšanja faktora rizika za ED poput hipertenzije, debljine i hiperglikemije.

Ne trebamo se samo oslanjati na učinak statina jer zdravlje je u našim rukama, stoga promijenimo životne navike!

Literatura: Vrentzos GE, Paraskevas KI, Mikhailidis DP. Dyslipidemia as a risk factor for erectile dysfunction. Curr Med Chem. 2007;14(16):1765-70. Review. Smith NJ, Sak SC, Baldo O, Eardley I. The prevalence of newly diagnosed hyperlipidaemia in men with erectile dysfunction. BJU Int. 2007 Aug;100(2):357-61.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Urologija

Testosteron – molim mišljenje

Urologija

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Urologija

Komplicirane upalne promjene bubrega

Već smo, na ovim stranicama, pisali o apscesu bubrega kao eklatantnom primjeru gnojnog pijelonefritisa odnosno upalne, gnojne promjene bubrega. Takva stanja svakako spadaju u komplicirane infekcije mokraćnog sustava, odnosno bubrega, i nerijetko zahtijevaju kirurško (urološko) liječenje budući da sama konzervativna terapija antibioticima i suportivnim mjerama najčešće nije dovoljna. Situacije, odnosno bolesti bubrega, koje zahtijevaju kiruršku […]

Urologija

Oteklina skrotuma

Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) […]

Urologija

Promjena boje kože na penisu – molim savjet kako se toga riješiti.

Urologija

Potkovasti bubreg

Potkovasti bubreg (lat., ren arcuatus) je naziv za jednu od mogućih embrionalnih anomalija fuzije dvije, inače, razdvojene bubrežne mase odnosno dva bubrega. Drugim riječima, rano u fetalnom razdoblju (između četvrtog i osmog tjedna) dolazi do spajanja dvije bubrežne osnove. Tako nastaje potkovasti bubreg gdje dva bubrega čine jednu cjelinu koja je srasla donjim polovima bubrega […]

Urologija

Kamenci u prostati

Prostata je žlijezda s vanjskim izlučivanjem. Upravo suprotno od endokrinih žlijezda, poput štitne žlijezde, hipofize, pankreasa ili nadbubrežne žlijezde. Promatrajući u širem kontekstu, i bubreg je žlijezda s vanjskim izlučivanjem (egzokrina žlijezda), baš kao i npr. žlijezde slinovnice. Sve žlijezde s vanjskim izlučivanjem imaju tendenciju stvaranja kamenaca. Tako se kamenci mogu naći u bubregu (lat., […]

Urologija

Apsces bubrega

Kad govorimo o apscesu bubrega (lat., – abscessus renis) pričamo o vrsti gnojne upale bubrega koja je obično dobro ograničena, a veličina joj može varirati. Ona može nastati iz samog bubrega ili se u njega proširiti iz okolnog tkiva organa koji su zahvaćeni gnojnim oblikom upale. U svakom slučaju radi se o kompliciranoj infekciji urotrakta. […]