Perimenopauza i depresija

Vjerojatnost za razvoj velikog depresivnog poremećaja dva puta veća u perimenopauzi u odnosu na premenopauzu, a u postmenopauzi je rizik četiri puta veći u odnosu na premenopauzu.

Perimenopauza se obično definira kao vremenski period u kojem započinju prvi endokrinološki, biološki i klinički simptomi menopauze, do jedne godine nakon finalnog menstrualnog perioda. Promjene u menstrualnom ciklusu mogu se vidjeti već četiri do osam godina prije nastupa menopauze premda je prosječno trajanje perimenopauze četiri godine.

Reproduktivno starenje u žena povezano je s padom koncentracije estrogena iz jajnika (estradiola i estrona) i progesterona te povećanjem FSH. Kod određenih žena perimenopauza je pak karakterizirana velikim fluktuacijama u razinama estrogena, nasuprot polaganom i stabilnom padu. No, još je uvijek potrebno rasvijetliti poveznicu ovih hormonalnih promjena, kognicije i afekta.

Istraživanja pokazuju da su perimenopauza i postmenopauza povezane s padom u odgođenoj verbalnoj memoriji u odnosu na premenopauzu. Također, postmenopauza je povezana s padom verbalne fluentnosti u odnosu na perimenopauzu. Isto tako vjerojatno postoji značajno povećan rizik za razvoj depresije u peri- i postmenopauzi. Odnosno, čini se da je vrlo jasno da postoji rizik od razvoja depresije u perimenopauzi, ali specifični rizični faktori za perimenopauzalnu depresiju i njena putanja u kasnoj postmenopauzi ostaje još uvijek djelomično nerazjašnjena.

Perimenopauza je povezana s afektivnim promjenama, koje se mogu javljati u rasponu od  naglašenih depresivnih simptoma do prisutnih kriterija za dijagnozu velikog depresivnog poremećaja.

Istraživanja su pokazala da je vjerojatnost za razvoj velikog depresivnog poremećaja dva puta veća u perimenopauzi u odnosu na premenopauzu, a u postmenopauzi je rizik četiri puta veći u odnosu na premenopauzu.

Studije praćenja su također pokazale da žene kod kojih je perimenopauza dulje trajala (preko 27 mjeseci) su bile pod dvostruko većim rizikom za razvoj depresivnih simptoma.

Ono što još uvijek nije sasvim razjašnjeno su specifični rizični faktori za razvoj depresije u perimenopauzi kao i dugotrajne razlike u utjecaju na raspoloženje i kogniciju kod žena koje razviju perimenopauzalnu depresiju u odnosu na one koje nemaju navedene promjene.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Menstruacija

Trebam li koristiti ovu terapiju kako bi mi započeo menstrualni ciklus?

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Depresija

PTSP, depresija, napadaj panike – pitanje u vezi terapije

Depresija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]