Moždani udar (1. dio)

Iako mozak čini samo 2 % ukupne tjelesne mase, on troši oko 15 % ukupne količine krvi koja cirkulira krvotokom u jednoj minuti te 20 % ukupne količine udahnutog kisika disanjem…

Iako mozak čini samo 2 % ukupne tjelesne mase, on troši oko 15 % ukupne količine krvi koja cirkulira krvotokom u jednoj minuti te 20 % ukupne količine udahnutog kisika disanjem. Mozak odraslog čovjeka treba 500 – 600 ml kisika i 75 – 100 mg glukoze svake minute za normalno funkcioniranje. Prekid moždane cirkulacije od samo pola minute izaziva značajne promjene moždanog metabolizma dok prekid cirkulacije duži od 5 minuta dovodi do smrti moždanih stanica (neurona).
Moždani udar kao i srčani infarkt spada u prioritetne javnozdravstvene probleme jer je vodeći uzrok invaliditeta, a na drugom je mjestu uzroka smrti u Republici Hrvatskoj!

ŠTO JE MOŽDANI UDAR?
Moždani udar je medicinski termin za smrt dijela moždanih stanica. Ovisno o funkciji koje su te moždane stanice omogućavale (govor, pokretanje, osjet, vid), njihovom smrću dolazi do oštećenja neke od tih funkcija te bolesnik ne može govoriti, hodati, vidjeti i sl.
Moždani udar može biti uzrokovan:
a) ugruškom koji začepi krvnu žilu (arteriju) i onemogući protok krvi kroz nju (cerebralni infarkt ili ishemijski moždani udar) ili
b) puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno moždano tkivo (intracerebralno i subarahnoidalno krvarenje
Cerebralni infarkt (lat. cerebrum – veliki mozak) čini oko 85 % svih moždanih udara. Po načinu nastanka, dijeli se na trombotski infarkt koji nastaje zbog začepljenosti krvne žile nakupinama masnoće, kalcija i krvnog ugruška te embolijski cerebralni infarkt koji nastane kad ugrušak putuje iz drugog dijela tijela (najčešće srca i to kod poremećaja srčanog ritma zvanog fibrilacija atrija) i začepi neku krvnu žilu mozga.
Tranzitorna ishemijska ataka (skraćeno TIA) je epizoda u kojoj bolesnik ima znakove moždanog udara (npr. nemogućnost govora, utrnulost ruke i / ili noge i sl..) koja traje kratko (do 24 h) i simptomi se u potpunosti povlače, a na učinjenom MSCT (kompjturizirana tomografija) ili MR (magnetskoj rezonanci) mozga nema vidljivih znakova oštećenja moždanog tkiva. Bolesnik može imati jednu ili više TIA-e i u potpunosti se oporaviti. Međutim, bolesnik s TIA-om ima visoki rizik nastanka „pravog“ moždanog udara te ga treba početi odmah liječiti da do toga i ne dođe!.
Intracerebralno krvarenje (krvarenje unutar moždanog tkiva) nastaje zbog puknuća krvne žile i prodiranja krvi u okolno tkivo mozga. Najčešće je uzrokovan povišenim vrijednostima krvnog tlaka ili nastaje kao posljedica mehaničke ozljede (udarca).
Subarahnoidalno krvarenje nastaje kad dođe do puknuća dijela krvne žile koja se nalazi na površini mozga. Takva krvna žila je stanjena i oblikuje mjehurić koji se zove „aneurizma“. Glavni simptom subarahnoidalnog krvarenja je iznenadni nastup jake glavobolje koji bolesnici opisuju „kao jaku glavobolju kao nikada do sada“ ili „kao udar groma“.
Osnovne karakteristike moždanog udara su:
1. iznenadni nastup simptoma,
2. ispad neke funkcije ovisan o mjestu oštećenja moždanog tkiva (nemogućnost govora, gubitak osjeta polovice tijela, nemogućnost pokretanja ruke i / ili noge itd.),
3. trajanje neurološkog ispada duže od 24 sata.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]