Razlika između muškaraca i žena sa zatajenjem srca - 1. dio

Najveći broj bolesnika je sa zatajenjem srca koji dolazi u ordinacije opće medicine i u hitnu službu bolnica.

Glavni razlog za hospitalizaciju bolesnika također je zatajenje srca. Prema literaturnim podacima broj bolesnika sa zatajenjem srca u stalnom je porastu. Zadnjih godina su u porastu znanstvena istraživanja koja se bave zatajenjem srca. Postavlja se pitanje postoje li razlike između muškaraca i žena sa zatajenjem srca.


Odgovor na ovo pitanje daju nam nedavno objavljeni rezultati dviju velikih studija PARADIGM-HF i ATMOSPHERE. U ove dvije studije bilo je uključeno 15 415 bolesnika, od toga 12 058 muškaraca i 3 357 žena. U obje studije ispitivala se farmakološka terapija pacijenata sa zatajenjem srca s reduciranom istisnom frakcijom lijeve klijetke. U istraživanju je vršena usporedba kliničkih karakteristika i ishoda između muškaraca i žena. Studije su bile multicentrične i randomizirane, provedene su u 55 država, a prosječno vrijeme praćenja pacijenata bilo je 26,6 mjeseci. Dob pacijenata bila je 18 i više godina, bili su u funkcijskom razredu II do IV prema NYHA kalsifikaciji. Istisna frakcija lijeve klijetke bila je 35% ili manja u jednoj studiji, a u drugoj 40% ili manja, a svi su imali povišene vrijednosti natriuretskog polipeptida. Od farmakološke terapije primali su ACE-inhibitor ili sartan, beta-blokator ukoliko nije bio kontraindiciran, diuretik i blokator mineralokortikoidnih receptora ako su bili indicirani. U ispitivanoj skupini pacijenata starijih od 70 godina bilo je 36,7% žena i 28,1% muškaraca. Indeks tjelesne mase (ITM) bio je podjednak u žena i muškaraca (27,1). Arterijska hipertenzija bila je češća u žena (70,6%) nego u muškaraca (65,5%). Fibrilacija atrija bila je češća u muškaraca (36,4%) nego u žena (32,6%), preboljeli infarkt miokarda bio je češći u muškaraca (45,4%) nego u žena (30%). Nestabilna angina pektoris bila je učestalija u muškaraca (11,7%) nego u žena (9,1%), dok je stabilna angina pektoris bila gotovo jednako učestala u muškaraca (20%) i u žena (20,8%). Značajno više muškaraca je podvrgnuto intervencijskom zahvatu na koronarnim arterijama tj. perkutanoj kronarnoj angioplastici (22,7%) nego žena (13,3%), razlika je statistički značajna (p<0,0001). Također je značajno više muškaraca podvrgnuto kardiokirurškom zahvatu premoštenja koronarnih arterija (17%) nego žena (6,7%), razlika je statistički značajna (p<0,0001).
U žena bila je nešto više zastupljena klinički značajna bolest srčanih zalistaka (5,3%) nego u muškaraca (4,6%). Astma je bila više zastupljena u žena nego u muškaraca, a KOPB više u muškaraca nego u žena. Karcinom je bio gotovo jednako čest u žena (4,6%) i u muškaraca (4,2%). Bolest bubrega bila je učestalija u muškaraca (13,9%) nego u žena (11,7%). Aktivnih pušača bilo je značajno više među muškarcima (15,5%) nego među ženama (6,2%), razlika je statistički značajna (p<0,001). Moždani udar i općenito cerebrovaskularna bolest kao i bolest karotidnih arterija bili su učestaliji u muškaraca nego u žena. Šećerna bolest tipa 2 bila je gotovo jednako zastupljerna u žena (31%) i muškaraca (31,6%).


Primarni ishod je prva hospitalizacija zbog zatajenja srca i smrt zbog kardiovaskularnog uzroka. Analizirana je usporedba između muškaraca i žena u incidenciji iznenadne srčane smrti, zatajenja srca kao uzroka smrti i smrti zbog nekardijalnih uzroka.


Poznato je da je prevalencija šećerne bolesti tipa 2 četiri puta veća u pacijenata sa zatajenjem srca (20%) nego u onih bez zatajenja srca (4-6%). Rezultati ranijih istraživanja pokazuju visoku prevalenciju šećerne bolesti tipa 2, pretilosti i kronične bubrežne bolesti u pacijenata sa zatajenjem srca.

 

Ocijenite članak

Ocjena 4.55 (broj glasova: 11)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci