Vrtoglavica u kliničkoj praksi (vertiginozni sindrom)

Vrtoglavica (vertigo, vertiginozni sindrom) je vrlo česta problematika u kliničkoj praksi liječnika obiteljske medicine, neurologa, specijalista za bolesti uha, grla i nosa, ali je također u svakodnevnom radu često susreću i liječnici drugih specijalnosti.

Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline. Neke osobe vertigo doživljavaju kao „samo-pokretanje“, dok ga drugi doživljavaju kao „kretanje okoline“. Vertigo je simptom, a ne dijagnoza. Gotovo svatko je doživio osjećaj prolazne vrtoglavice, primjerice nakon što se kao dijete u igri ili u plesu, okrenuo nekoliko puta oko svoje osi ili prilikom vožnje u luna parku,  što naravno, ne predstavlja bolest. U kliničkoj praksi često susrećemo bolesnike koji kažu da im se „vrti“ a da to nije vrtoglavica.  Pri tome neophodno je detaljno ispitati na koji način jer se vrtoglavica često zamijenjuje s nesigurnošću prilikom hoda ili povremenim zanošenjem kod kretanja ili osjećajem gubitka svijesti.

Ukoliko se vrtoglavice učestalo javlja i traje duže vrijeme, tada sigurno jako remeti kvalitetu života takve osobe, a u najtežim slučajevima, može dovesti do pada i po život opasnog ozlijeđivanja.

Zašto nastaje vrtoglavica?

Ona nastaje zbog prolaznog ili trajnog oštećenja funkcije finih struktura koja sudjeluju u regulaciji ravnoteže (vestibularni sustav); unutrašnjeg uha (labirint), vestibularnog živca ili vestibularnih struktura unutar mozga (moždano deblo).

Klinički se vertiginozni sindrom dijeli na tzv. periferni i središnji (centralni). Svaka skupina ima svoje jasne kliničke osobitosti uz moguća i preklapanja u kliničkim manifestacijama.

Centralna vrtoglavica karakterizirana je blažim ali dugotrajnijim senzacijama i blažim vegetativnim poremećajima (mučnina i povraćanje), a izraženijim gubitkom ravnoteže te nistagmusom (ritmičko trzanje očnih jabučica) u smjeru pogleda.

Periferne vrtoglavice karakterizira jaka rotacijska vrtoglavica (kao kad siđeš s vrtuljka), jaka mučnina i povraćanje te nistagmus  u jednom smjeru uz čest gubitak sluha.

 Periferni uzroci vrtoglavice dominiraju u kliničkoj praksi i obuhvaćaju oko 80% slučajeva.

Najčešća stanja i bolesti koja uzrokuju periferni vertigo su:

1. Benigna paroksizmalna položajna vrtoglavica (BPPV) – ovom entitetu posvećen je zaseban članak na ovom portalu,

2. Vestibularni neuritis (sinonimi su vestibularni neuronitis, virusni labirintitis) je upalni poremećaj uzrokovan virusnom infekcijom koji zahvaća vestibularni dio osmog moždanog živca. Karakterizira ga brz početak teške, ustrajne vrtoglavice, mučnina, povraćanje i nestabilnost pri hodu. Kod „čistog“ vestibularnog neuritisa sačuvana je slušna funkcija; kada se ovaj sindrom kombinira s jednostranim gubitkom sluha, naziva se labirintitis. Dijagnoza vestibularnog neuritisa obično se temelji na kliničkom pregledu oboljelog. Klinička obilježja krvarenja ili infarkta malog mozga mogu biti slična vestibularnom neuritisu, pa je stoga nužna neuroradiološka obrada – višeslojna kompjutorizirana tomografija mozga (MSCT – eng. multislice computed tomography) ili sofisticiranija metoda magnetska rezonanca. Oboljeli imaju izražene simptome obično nekoliko dana, nakon čega slijedi postupno smanjivanje simptoma i povratak ravnoteže. Oporavak se može poboljšati primjenom kortikosteroida, lijekovi protiv povraćanja te anksiolitici (npr. diazepam).

3. Meniereova bolest je periferni vestibularni poremećaj karakteriziran spontanim napadajim vrtoglavice, fluktuirajućim gubitkom sluha, osjećaje punoće u uhu i šumom (bit će opisana zasebno).

Središnji (centralni) uzroci vrtoglavice ili vertiginoznog sindroma obično čine 20 % slučajeva; od njih su vestibularna migrena i vaskularna etiologija najčešći.  

Središnja vrtoglavica može biti posljedica oštećenja koje pogađaju moždano deblo i mali mozak (TIA – tranzitorna ishemička ataka, moždani udar – aterosklerotske promjene moždane cirkulacije, prolazno ili trajno začepljenje pripadajuće moždane arterije, hipertenzivna kriza – naglo povišenje arterijskog tlaka i sl.).

Racionalni pristup osobi s vertiginoznim sindromom

Vertigo je problem za mnoge kliničare jer je simptom velikog broja dijagnoza od benignih sve do po život opasnih stanja. Međutim, u većini slučajeva, dobro uzeta anamneza i klinički pregled mogu u većini slučajeva razjasniti radi li se o središnjem ili perifernom vertigu, otkriti one bolesnike koji zahtijevaju hitnu dijagnostičku procjenu i bolničko liječenje s jedne strane te s druge strane, osobe poput onih s BPPV-om kojima se odmah, „na licu mjesta“, može pomoći i izbjeći nepotrebnu daljnju, često skupu i nedostupnu, dijagnostičku obradu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Glavobolje

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Bol u želucu

Pritisak u prsima, kratkoća daha, vrtoglavice, bolovi – što mi je činiti?

Anksioznost

Postkomocijski sindrom

Odnosi se simptome koji zaostaju nakon potresa mozga kroz više od šest tjedana. Većina simptoma potresa mozga povući će se unutar otprilike dva tjedna. U slučajevima kada simptomi traju dulje od jednog ili dva mjeseca postavlja se dijagnoza postkomocijskog sindroma. Simptomi koji se javljaju su glavobolja, vrtoglavica i problemi s koncentracijom i pamćenjem. Tegobe mogu […]

Bol

Na što ukazuje MR nalaz kralježnice?

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga