Posljedice uporabe marihuane u adolescenciji

Preadolescenti i adolescenti trebali bi izbjegavati konzumaciju kanabisa budući da je ona povezana sa značajno povećanim rizikom od razvoja depresije ili suicidalnosti kod osoba mlađe odrasle dobi.

Skupina autora Gobbi, Atkin, Zytynski, Wang Askari, Boruff, Ware, Marmorstein, Cipriani, Dendukuri i Mayo objavili su rezultate meta analize u časopisu JAMA o povezanosti uporabe marihuane u adolescenciji i rizika od razvoja depresije, anksioznosti i suicidalnosti u ranoj odrasloj dobi. Zaključak studije navodi da bi preadolescenti i adolescenti trebali izbjegavati konzumaciju kanabisa budući da je ona povezana sa značajno povećanim rizikom od razvoja depresije ili suicidalnosti kod osoba mlađe odrasle dobi.

Rezultati istraživanja diljem svijeta poklapaju se i pokazuju da od svih psihoaktivnih tvari adolescenti najčešće konzumiraju kanabis. Učinak konzumacije kanabisa na razvoj psihoze kod adolescenata do sada je bio vrlo detaljno istraživan, no malo se zna o učinku korištenja kanabisa na raspoloženje i suicidalnost kod mladih odraslih osoba.  

Cilj ove meta analize bio je dati jednu sažetu procjenu u kojem je opsegu konzumacija kanabisa tijekom adolescencije povezana s rizikom od razvoja posljedične velike depresije, anksioznosti i suicidalnog ponašanja.  

Uključene su longitudinalne i prospektivne studije, koje su procjenjivale uporabu kanabisa kod adolescenata mlađih od 18 godina (barem u jednoj točki) i potom je utvrđivan razvoj depresije kod odabranih mladih odraslih osoba (u dobi od 18 do 32 godine), te su bili ekstrahirani oni s kriterijima za prisustvo depresije ili anksioznosti i/ili suicidalnosti.  

 Uključene su studije koje su procjenjivale konzumaciju kanabisa i depresiju u različitim točkama od adolescencije do mlađe odrasle dobi i odgovarajuće omjere.

Provedene meta analize 11 studija uz uključenih 23 317 individuals, pokazale su da je konzumacija kanabisa kod adolescenata povezna s povećanim rizikom od razvoja depresije i suicidalnog ponašanja kasnije tijekom života, čak i kada nisu prisutni određeni premorbidni rizici. 

Omjer ispitanika konzumenata kanabisa koji su razvili depresiju u mlađoj odrasloj dobi u odnosu na nekonzumente  bila je 1.37 (95% CI, 1.16-1.62; I2 = 0%). Pokazalo se također da nije bilo statički značajne povezanosti s anksioznošću 1.18 (95% CI, 0.84-1.67; I2 = 42%), dok je omjer za suicidalne ideje  bio 1.50 (95% CI, 1.11-2.03; I2 = 0%), a za suicidalni pokušaj 3.46 (95% CI, 1.53-7.84, I2 = 61.3%).

Premda individualni nivo rizika ostaje umjeren do nizak, a rezultati ove studije još će u budućnosti trebati biti adekvatno potvrđeni prospektivnim studijama, visoka prevalencija adolescenata koji konzumiraju kanabis generira velik broj mladih ljudi koji bi mogli razviti depresiju i suicidalnost vezanu uz kanabis, što predstavlja važan javnozdravstveni problem.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Depresija

PTSP, depresija, napadaj panike – pitanje u vezi terapije

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Depresija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Anksiozno depresivni poremećaj

Koristim terapiju za anksiozno depresivni poremećaj. Kako da se s jedne terapije odviknem i pređem na drugu?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]