Benigna paroksizmalna položajna vrtoglavica (BPPV)

Kako je već navedeno u prethodnom tekstu na ovom portalu u kliničkoj praksi vertiginozni sindrom se dijeli na tzv. periferni i središnji (centralni)…

Kako je već navedeno u prethodnom tekstu na ovom portalu u kliničkoj praksi vertiginozni sindrom se dijeli na tzv. periferni i središnji (centralni). Periferni uzroci vrtoglavice dominiraju u kliničkoj praksi i obuhvaćaju oko 80% slučajeva, a među njima je najčešća benigna paroksizmalna položajna vrtoglavica (BPPV).

S obzirom da u kliničkoj praksi dominira periferni vertigo, a unutar njega na BPPV otpada gotovo polovica svih slučajeva, onda je jasno da se radi o vrlo čestoj problematici. Prema dostupnim anketnim podatcima, učestalost BPPV u općoj populaciji u cjeloživotnom razdoblju na razini je 2,4%. Jednogodišnja prevalencija BPPV-a povećava se s dobi i sedam puta veća je u starijih od 60 godina, u usporedbi s onima u dobi od 18 do 39 godina. BPPV se češće javlja u žena nego u muškaraca u svim dobnim skupinama, u omjeru 2:1 do 3:1.

Zašto nastaje BPPV?

Najčešće se pripisuje nakupinama, „ostatcima“ (tzv. debris) kalcija u polukružnom kanalu unutrašnjeg uha (najčešče stražnjem), poznatom kao kanalitijaza. Ti „ostaci“ u kanalu uzrokuju neprikladno kretanje endolimfe (tekućine) s linearnim ubrzanjima, kao što je gravitacija, i uzrokuje pogrešan osjećaj vrtnje kada se glava pomiče s obzirom na gravitaciju što sve u konačnici kod oboljelog izazivaju osjećaj naglo nastale snažne vrtoglavice pri određenim pomacima tijela i glave.

BPPV je u najmanje trećine svih slučajeva idiopatski, odnosno, ne može mu se precizno utvrditi uzrok. Drugi mogući razlozi BPPV-a su; prethodne ozljede glave, primjerice trzajne ozljede, operacija uha, oslabljena cirkulacija unutarnjeg uha i sl.

Koje su kliničke osobitosti BPPV?

Osobe s BPPV-om imaju povremene vrtoglavice koje traju minutu ili manje. Epizode su izazvane specifičnim vrstama pokreta glave, kao što je gledanje prema gore u stojećem, sjedećem ili ležećem položaju, pri naglom ustajanju ili lijeganju u krevet, odnosno, prilikom okretanju u krevetu. Osjećaj vrtoglavice može biti povezan s blagom mučninom i povraćanjem, a sluh je očuvan. Osobe s BPPV obično nemaju druge neurološke smetnje. Ipak, kod nekih oboljelih postoji podatak o prethodnom oštećenju (ozljedi) unutarnjeg uha. Približno polovica pacijenata žali se na neravnotežu između napada, čak i nakon uspješnog liječenja.Kad bolesnici postanu svjesn da im određeni pokret izazove vrtoglavicu tada počnu kočiti vratne mišiće i hodaju „kao roboti“ što posljedično dovodi do boli u vratu a to potom dovodi do pogrešne dijagnoze degenerativnih promjena vratne kralježnice i opsežne radiološke obrade. Nadalje vrlo često ti simptomi se pripisuju „lošoj cirkulaciji“ zbog čega se rade nepotrebna ultrazvučna obrada vratnih krvnih žila.  

Kako se postavlja dijagnoza BPPV-a?

Za razliku od većine drugih uzroka vrtoglavice, za postavljanje dijagnoze BPPV-a dovoljno je kvalitetno prikupiti anamnestičke podatke (pojava vrtoglavice pri specifičnim pokretima ili promjenama položaja glave i tijela) uz specifični klinički pregled. Naime, za postavljanje dijagnoze BPPV-a potrebno je izvesti tzv. Dix-Hallpike test ili manevar. Tijekom tog testa se naglim promjenama položaja glave pokušava izazvati tzv. nistagmus (titranje očiju – ritmički, nevoljni trzajevi očnih jabučica) i vrtoglavica. Karakteristično je da vrtoglavica nastupa s nekoliko sekundi latencije.

Kako se liječi BPPV?

Najbolja stvar kod BPPV je činjenica da kako za njegovu dijagnozu nije potrebna sofisticirana dijagnostička obrada koja je često i teško dostupna, tako i za liječenje nisu uopće potrebni lijekovi! Liječenje se provodi u pravilu nastavno na postavljanje dijagnoze, odnosno, nakon Dix-Hallpike testa tzv. Eppleyjevim postupkom kojim se različitim, točno određenim manipulacijama tijelom i glavom, omogućuje degradacija i eliminacija prethodno opisanih „kalcijskih ostatka“ u kanalima unutrašnjeg uha čime se ponovno uspostavlja normalan tijek endolimfe u kanalima unutrašnjeg uha i prekidaju „pogrešni“ signali prema mozgu koji su izazivali vrtoglavicu! Karakteristično je za taj tip vrtoglavica da se može ponavljati tijekom života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Bol

Molim Vaš savjet za jake glavobolje

Glavobolje

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Glavobolja

Kome se obratiti zbog šuma u uhu?

Fizička bol

Migrena i pamćenje

Migrena je jedan od najčešćih neuroloških problema i najčešći uzrok vrsta primarnih glavobolja te jedan od najčešćih bolnih sindroma uopće. Javlja se u do 15% opće populacije, češća je u žena mlađe i srednje životne dobi. Statistika navodi da zahvaća čak do 25% žena te oko 9% muškaraca. Napadi intenzivne glavobolje karakteristični za migrenu mogu […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

MR mozga – možete li mi pojasniti nalaz?

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]