Depresija i kardiovaskularne bolesti – 1. dio

Učestalost depresije širom svijeta dramatično raste zadnjih godina. Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) od prije nekoliko godina, oko 350 milijuna osoba u svijetu boluje od depresije.

Učestalost depresije širom svijeta dramatično raste zadnjih godina. Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) od prije nekoliko godina, oko 350 milijuna osoba u svijetu boluje od depresije. U bolesnika s depresijom povećan je rizik za kardiovaskularne bolesti. Učestalost depresije u kardiovaskularnih bolesnika dva do tri puta je češća nego u općoj populaciji. Otprilike 15 – 30 % kardiovaskularnih bolesnika istovremeno ima depresiju. Depresija je oko dva puta češća u žena nego u muškaraca s kardiovaskularnom bolešću. Povezanost između depresije i kardiovaskularnih bolesti je kompleksna i u igri je više čimbenika. Treba uzeti u obzir klasične čimbenike rizika za srčanožilne bolesti, a s druge strane depresija je povezana sa značajnim funkcionalnim poremećajima i neustrajnošću uzimanja preporučene terapije. Depresivni bolesnici manje su ustrajni u promjeni loših životnih navika npr. prestanku pušenja i smanjenju prekomjerne tjelesne težine i skloniji su neprovođenju preporučenih rehabilitacijskih programa. Depresija je prepoznata kao čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti dok je stres čimbenik rizika za depresiju i za kardiovaskularne bolesti. U kardiovaskularnih bolesnika depresija utječe na kliničke i psihološke ishode, a ima i negativan utjecaj na kvalitetu života i na radnu sposobnost bolesnika. Rezultati jedne meta-analize koja je uključila 30 studija pokazuju povećanje rizika za 30 % za buduće koronarne događaje u kardiovaskularnih bolesnika s depresijom. Depresija je prognostički čimbenik za akutni koronarni sindrom, a nakon akutnog koronarnog sindroma ona je čimbenik rizika za kardijalnu smrtnost. Prema literaturnim podacima otprilike 19 – 66 % bolesnika s akutnim koronarnim sindromom razvije depresivni ili anksiozni poremećaj. Prema istraživanju koje je provedeno prije nekoliko godina, od 121 bolesnika šest mjeseci nakon akutnog koronarnog sindroma njih 21,4 %  imalo je veliki depresivni poremećaj. Rezultati istraživanja pokazuju povezanost između depresije i fibrilacije atrija kao i ventrikulskih aritmija. Depresija se povezuje s inflamatornom i adrenergičnom aktivnošću, smanjenjem varijabilnosti srčanog ritma što može utjecati na pojavnost fibrilacije atrija. Depresija se također povezuje s autonomnom disfunkcijom, endotelnom disfunkcijom, povećanom agregacijom trombocita i povećanom sklonošću nastanka tromboze. Ustanovljena je povezanost između depresije i kardijalnog mortaliteta nakon infarkta miokarda. Osim što depresija negativno djeluje na kvalitetu života ona ima i negativan utjecaj na kardijalni morbiditet i mortalitet.

Ustanovljena je povezanost depresije s pušenjem cigareta, prekomjernim konzumiranjem alkoholnih pića, tjelesnom neaktivnošću, prekomjernim konzumiranjem hrane, pretilošću i povećanjem rizika za šećernu bolest tipa 2. Depresija utječe na pretilost, oksidacijski stres, inflamaciju i disfukciju mikrocirkulacije. Rezultati istraživanja pokazuju da je u skupini bolesnika s depresijom i kardiovaskularnim bolestima više pušača, više je neoženjenih i više je žena nego muškaraca. U svakodnevnoj kliničkoj praksi možemo imati bolesnike s depresijom koja se manifestira prije dijagnosticirane kardiovaskularne bolesti, a imamo i bolesnike kod kojih depresija nastaje nakon nastanka kardiovaskularne bolesti.

Očekujemo u skoroj budućnosti rezultate istraživanja o ulozi inflamacije, oksidacijskog stresa i oštećenja mikrocirkulacije kao mogućih poveznica između depresije i kardiovaskularnih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antiepileptici

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Depresija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Depresija

PTSP, depresija, napadaj panike – pitanje u vezi terapije

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Anksiozno depresivni poremećaj

Koristim terapiju za anksiozno depresivni poremećaj. Kako da se s jedne terapije odviknem i pređem na drugu?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?