Koliko znamo o vrtoglavicama?

1

Vrtoglavica je neugodna pojava koja se često javlja među populacijom starijom od 25 godina, a posebno je česta nakon 60-te godine života.

Vrtoglavica je neugodna pojava koja se često javlja među populacijom starijom od 25 godina, a posebno je česta nakon 60-te godine života. Čak 20 do 30 posto stanovništva pati od vrtoglavice, a vjerojatno je broj i veći jer se svi pacijenti ne obraćaju liječniku. Vrtoglavicu uzrokuje više od 80 različitih poremećaja, a u 25% slučajeva ne može se uspostaviti točna dijagnoza. Bolesniku s vrtoglavicom smanjena je kvaliteta života, i to u tjelesnom, psihičkom, društvenom, emotivnom ili u nekom drugom aspektu. Vrtoglavicu mnogi bolesnici ne doživljavaju kao ozbiljan zdravstveni problem,  jer ih se  samo oko  20 %  posto  obraća specijalisti. Često prođe mnogo vremena od početka smetnji do javljanja liječniku.

Vrtoglavica je subjektivan osjećaj vrtnje prostora ili predmeta iz okoline odnosno poremećaj orijentacije u prostoru. Najčešće nastaje naglo, često je praćena mučninom, povraćanjem, osjećajem nelagode i strahom. Treba ga razlikovati od sličnih simptoma gdje pacijent nema  osjećaj rotacije nego samo  osjećaj nesigurnosti, nestabilnosti u hodu i slabosti u nogama.

Vrtoglavica nastaje kao posljedica proturječnih informacija koje mozak prima iz vidnog, slušnog i živčanog sustava. Ukoliko dođe do nesklada u primitku informacija u mozgu bolesnik osjeća gubitak ravnoteže i vrtoglavicu.

Uzroke vrtoglavice dijelimo na periferne i centralne.

Periferni uzroci obično su razne bolesti zbog kojih se pacijenti javljaju otorinolaringologu, odnosno subspecijalisti audiologu i povezane su s promjenama koje se događaju na razini uha. Najčešće se radi o promjenama unutarnjeg uha kao posljedicama starenja ili traume, zatim zbog upala uha ili živca odgovornog za ravnotežu, slabije cirkulacije u području unutarnjeg uha, tumora, korištenja ototoksičnih lijekova, metaboličkih poremećaja i sl. Ovaj tip vrtoglavica može biti povezan i s oštećenjima sluha. Najčešći oblici periferne vrtoglavice su benigna paroksiznalna položajna vrtoglavica (BPPV), vestibularni neuronitis i Menierova bolest.

Benigna paroksizmalna položajna vrtoglavica je jedan od najčešćih oblika vrtoglavica. Radi se o kratkotrajnim  vrtoglavicama  koje nastaju pri naglim promjenama položaja glave odnosno pri specifičnim vrstama pokreta glave.

Vestibularni neuronitis je upalni poremećaj uzrokovan virusnom infekcijom vestibularnog dijela osmog moždanog živca. Simptomi su nagli početak vrtoglavice s jakom mučninom i povraćanjem te  nestabilnošću u trajanju od 3-4 dana.  Nakon toga  dolazi do postupnog oporavka a blaža nestabilnost  može potrajati i do mjesec dana.

Méniereova bolest nastaje zbog povećanog stvaranja endolimfe (tekućine u unutarnjem uhu), što povećava tlak u unutarnjem uhu. Bolest nastaje "iz punog zdravlja", a bolesnik se žali na slabljenje sluha, vrtoglavicu, šum i punoću u uhu. Napadaj traje do nekoliko sati, a zatim se stanje bolesnika normalizira, no povećanjem broja napadaja uslijedi i trajno oštećenje sluha.

Centralni uzroci su razne bolesti zbog kojih se bolesnici javljaju neurologu i povezane su s promjenama na razini središnjeg živčanog sustava. Najčešće se radi o poremećajima cirkulacije u području krvnih žila glave i vrata, aterosklerotskim promjenama krvnih žila, virusnih infekcija, degenerativnih promjena vratne kralježnice ili nekim ozbiljnijim oštećenjima središnjeg živčanog sustava. Ove promjene se javljaju pretežito kod bolesnika srednje i starije životne dobi, a kod mlađih ljudi često nastaju kao posljedica trzajne ozljede vrata u prometnim nezgodama.

Sinkope (odnosne presinkope) predstavljaju osjećaj prijeteće nesvjestice, često praćen neugodnim osjećanjem, mučninom, strahom i prolaznim gubitkom vida. Uzrok je pad opskrbe mozga krvlju ispod potrebne razine. Nestabilnost može imati oblik osjećaja neravnoteže i nesigurnosti.

Glavni simptomi vrtoglavice su  gubitak ravnoteže, javljaju te nevoljni trzajevi očnih jabučica (nistagmus), mučnina i povraćanje, nestabilnost, bljedilo i preznojavanje i strah.

Nije svaka vrtoglavica alarmantna niti razlog odlaska liječniku. I zdravi ljudi mogu povremeno osjetiti blažu i kratkotrajnu vrtoglavicu. Obratiti se liječniku treba kada se jave iznenadne i jake vrtoglavice koje se često ponavljaju ili se javi neki od slijedećih simptoma:

jaka i neuobičajena glavobolja, teškoće u govoru, dvoslike, slabost i utrnjenost ekstremiteta, poremećaj svijesti, gubitak sluha, jaki šum u uhu, stezanje i bolovi u prsima, usporen ili ubrzan rad srca.

Ovi simptomi povezani s vrtoglavicom mogu upućivati na ozbiljne zdravstvene probleme te se savjetuje pregled liječnika.

Obrada bolesnika s vrtoglavicom zahtijeva poznavanje složene interakcije sustava za ravnotežu sa slušnim, okulomotornim i spinocerebelarnim putevima, stoga se bolesnici s vrtoglavicom najčešće obrađuju i liječe po otorinolaringologu, neurologu, internisti, okulisti i fizijatru, a kod djece po neuropedijatru. Glavna i najvažnija  dijagnostička pretraga za ispitivanje smetnji ravnoteže je videonistagmografija. U novije vrijeme sve se češće koriste i vestibularni evocirani miogeni potencijali (VEMP) i  video head impulse test (vHIT). U sklopu detaljnije obrade mogu se napraviti osnovne laboratorijske pretrage, tonalni audiogram,  timpanometrija, kohleostapesni refleksi, evocirani slušni potencijali (BERA), ultrazvučno ispitivanje krvnih žila koje opskrbljuju mozak (Doppler), EKG, RTG vratne kralježnice te CT ili MR mozga.

S obzirom na različite uzroke vrtoglavice, postoje i različiti terapijski pristupi smetnjama ravnoteže. Bolničko liječenje je potrebno kod teže izraženih simptoma poremećaja ravnoteže ili ako se posumnja na moždani udar. U slučaju jakih vrtoglavica s mučninom i povraćanjem, potrebna je simptomatska terapija koja se sastoji od nadoknade tekućine u obliku infuzije, primjenom lijekova protiv mučnine i vrtoglavice te lijekova za smirenje. Betahistinski preparati koriste se u liječenju vrtoglavica uzrokovanih poremećajem  vestibularnog sustava i liječenju simptoma Menierove bolesti kao što je vrtoglavica s mučninom i povraćanjem, gubitak sluha, šum i zujanje u uhu. Ukoliko se radi o centralnim uzrocima vrtoglavice, moždanom udaru u području moždanog debla ili malog mozga, provodi se terapija prema principima liječenja moždanog udara. Kod tumora- neurinoma slušnog živca terapija je operativna  ili se primjenjuje stereotaktična radiokirurgija  gama nožem. Ukoliko se radi o vaskularnim odnosno cirkulatornim smetnjama provodi se terapija vazoaktivnim lijekovima radi poboljšanja cirkulacije mozga i unutrašnjeg uha. U slučaju da je vrtoglavica uzrokovana aterosklerozom krvnih žila vrata, potrebno je regulirati krvni tlak, uspostaviti zadovoljavajuću razinu šećera i masnoća u krvi te ukoliko pacijent puši, prekinuti pušenje.

 Ukoliko postoje smetnje vratne kralježnice, fizijatar će propisati adekvatnu fizikalnu terapiju. Vrtoglavica koja nastaje samo pri određenim pokretima liječi se vježbama (vestibularna rehabilitacija), koje će nakon nekog vremena potaknuti mozak bolesnika da se prilagodi novoj situaciji.

Vestibularna rehabilitacija je  postupak  kojim se stabilizira poremećaj perifernog vestibularnog osjetila. Iako se u većini slučajeva poremećeno vestibularno osjetilo stabilizira medikamentozno, ponekad je potrebno provesti program vestibularnih vježbi u procesu vestibularne rehabilitacije, a najčešće kombiniramo te dvije vrste terapije.

Potrebno je naglasiti važnu razliku između mlađih i pacijenata zrelije dobi, a radi se o činjenici da se vestibularni vertigo kao posljedica oštećenja ili bolesti vestibularnog sustava u mlađih ljudi lakše kompenzira dok u starijih bolesnika nerijetko postaje trajan simptom. Kod mlađih osoba često nalazimo vrtoglavicu u sklopu anksioznog poremećaja, a kod mlađih žena susrećemo vrtoglavice povezane s migrenom i poremećenom funkcijom štitnjače.

Vrtoglavice u dječjoj dobi zahtijevaju vrlo temeljitu dijagnostiku.  Incidencija vestibularnih poremećaja  u toj dobi iznosi oko 15%.  Radi se o vrlo osjetljivoj populaciji gdje se mora uzeti u obzir dob i sazrijevanje djeteta, a posebno razvoj posturalne kontrole. Iako se može raditi o istoj bolesti, znakovi i simptomi u djece i odraslih ne moraju biti isti. Vrtoglavica u djece često je simptom neke druge bolesti.  Dijete često ima poteškoće u  opisivanju svojih tegoba i često je prestrašeno tako da se često ne prepoznaje bolest. Zbog ovih ograničenja potrebno je uraditi detaljan fizikalni pregled, laboratorijska ispitivanja i kompletni otoneurološki pregled.

Najčešći simptomi disfunkcije vestibularnog sustava u djece su: vrtoglavica i problemi s vidom (preskakanje slova ili riječi tijekom čitanja, slabiji vid u mraku), loši prostorni odnosi, nesigurno hodanje, tendencija pada i slabe kordinacije pokreta, loše držanje, otežano skakanje na jednoj nozi ili vožnja bicikla, nistagmus, problemi sa sluhom, tinitus, osjećaj punoće i pritiska u ušima, mučnina, povraćanje,  glavobolja.

Vrtoglavica je vrlo neugodan poremećaj, ali ju je u velikom broju slučajeva moguće liječiti.

Prepoznavanjem vrtoglavice i njenim pravovremenim liječenjem djelujemo na jedan od najčešćih simptoma u općoj populaciji, pozitivno utječemo ne samo na simptome bolesti nego i na kvalitetu života i mogućnosti njegovog kvalitetnijeg sudjelovanja u radnim i drugim važnim životnim obvezama.

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (1)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (1)
Elbarto 19.04.2019. 08:14

Samo sto manje sintetike trpati u sebe

Vezani članci