Neurološka simptomatologija neregulirane arterijske hipertenzije

Arterijska hipertenzija ili povišeni krvni tlak jedan je od najčešćih medicinskih problema i posjeta liječniku obiteljske medicine, općim internistima, nefrolozima i kardiolozima.

Arterijska hipertenzija ili povišeni krvni tlak jedan je od najčešćih medicinskih problema i posjeta liječniku obiteljske medicine, općim internistima, nefrolozima i kardiolozima. Hipertenzija je jedan od glavnih čimbenika rizika za razvoj srčanožilnih bolesti i smrtnosti u razvijenom svijetu. Više od 2/3 bolesnika s moždanim udarom imaju povišeni krvni tlak.

Unatoč svim saznanjima moderne medicine i obilju dostupnih kvalitetnih lijekova za liječenje povišenog tlaka, do današnih dana vrijedi poznato “pravilo polovice”. Ono govori da samo polovica osoba koja ima hipertenziju zna za to (ne mjeri se tlak, ne provode se preventivni pregledi). Od onih osoba koje znaju da imaju hipertenziju, samo polovica se i liječi, a od pacijenata koji uzimaju lijekove za tlak, samo ih je polovica dobro regulirana!! Važno je znati da to nije slučaj samo u Hrvatskoj već je slična situacija i u razvijenim zemljama.

Laički rečeno,  hipertenzija je podmukla bolest, koja često traje godinama prije nego li se počne liječiti i većinom “ne boli”, ali dugoročno neliječena, vrlo često dovodi do teških komplikacija, srčanog ili moždanog udara, kroničnog oštećenja bubrežne funkcije sve do potrebe za dijalizom itd.

Sreća u nesreći je kada pacijent uz hipertenziju ima i neke tegobe poput glavobolje, lošeg osjećanja, zujanja u glavi, vrtoglavice i sl, a nakon sniženja tlaka, te se tegobe smanjuju ili potpuno nestaju pa je pacijent i motiviraniji za liječenje.

Neregulirana hipertenzija, odnosno visoke vrijednosti tlaka, naročito kada naglo nastupe („skok tlaka“), dovode do cijelog spektra kliničkih simptoma i stanja od kojih su neka po život opasna i zahtjevaju liječenje u jedinicima intenzivnog liječenja.

Hipertenzivna kriza je krovni naziv za hipertenzivnu „urgenciju“ i „emergenciju“. Ova dva stanja nastaju kada krvni tlak postane vrlo visok, što može uzrokovati oštećenje organa.
Hipertenzivna „urgencija“ nastaje kada se krvni tlak naglo povisi, primjernice 180/110 mm Hg ili više – ali nema tzv. oštećenja ciljnih organa (razvoja moždanog ili srčanog udara).

U kliničkoj praksi, takvi bolesnici se žale i javljaju se u hitne službe zbog glavobolje koja je tipično lokalizirana zatiljno, ali može biti i difuzna, potom općeg lošeg osjećanja, zaduhe, pritiska u prsima i sl. U kliničkom statusu nema neurološkog deficita, odnosno otežanog govora, slabosti ruke ili noge i sl. Terapijski je nužno sniziti vrijednosti tlaka unutar nekoliko sati na normalne vrijednosti kada većinom simptomi (glavobolja) jenjavaju i pacijenta nije nužno primiti u bolnicu.
Hipertenzivna „emergencija“ znači da je krvni tlak toliko visok da može doći do oštećenja organa, primjerice moždanog ili srčanog udara.
Sumarno, neurološka simptomatologija neregulirane arterijske hipertenzije obuhvaća;

​​Hipertenzivnu encefalopatiju (tipični simptomi su glavobolja, povraćanje, smetnje ravnoteže, konfuzija i dr.),

Tranzitornu ishemičnu ataku (TIA – npr. simptomi poput slabosti ruke i noge na istoj strani, otežanog govora i sl. koji se potpuno povlače unutar 24 h, a na MSCT mozga nema znakova krvarenja ili infarkta mozga),

Cerebralni infarkt (moždani udar),

Subarahnoidno krvarenje i / ili intrakranijalno krvarenje (moždano krvarenje).

Osnovni cilj liječenja hipertenzije nije puko snižavanje tlaka („brojeva“) već spriječavanje prijevremenog oboljevanja od ovih najtežih posljedica visokog tlaka i smrti!

U nemedikamentne (bez korištenja lijekova) mjere liječenja spadaju različiti oblici promjene životnih navika, odnosno životnog stila kao redukcija prekomjerne tjelesne težine, povećanje tjelesne aktivnosti, ograničenje unosa soli, smanjenje ili potpuni prekid pušenja te pijenja alkoholna pića. Uvijek treba inzistirati na tim mjerama kao prvoj liniji liječenja.

Danas su u Hrvatskoj dostupni i na listi su HZZO-a brojni lijekovi za snižavanje tlaka, pojedinačni, ili u jednoj tableti možemo naći dva ili čak tri lijeka za tlak. Fiksne kombinacije lijekova omogućavaju liječniku da lakše odredi terapiju za pojedinog pacijenta te da mu propiše čim manji broj tableta. To s druge strane pogoduje i olakšava pacijentu uzimanje te dugoročno dovodi do njegove ustrajnosti u liječenju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

MR mozga – molim objašnjenje nalaza

Arterijska hipertenzija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Apneja

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Dijabetes

Vrućine i povišeni krvni tlak

Dolaskom ljeta dolazi i toplo vrijeme. Termometar se često penje iznad 30 stupnjeva. Za vrijeme ljetnih vrućina, u tijelu se šire krvne žile kako bi se bolje ohladilo. Time se za vrijeme dana zna dogoditi da se snize vrijednosti krvnog tlaka. Kod osoba koje inače pate od hipertenzije, može se desiti da izmjerene vrijednosti tlaka budu […]

Fizikalna terapija

Moždani udar i fizikalna terapija – molim savjet

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga