Fibromialgija

Termin fibromialgija prvi se puta spominje 1976. godine. To je kronična bolest karakterizirana bolnošću mišića, ligamenata i tetiva. Tipično su zahvaćene određene točke na tijelu koje su na dodir vrlo bolne.

Termin fibromialgija prvi se puta spominje 1976. godine. To je kronična bolest karakterizirana bolnošću mišića, ligamenata i tetiva. Tipično su zahvaćene određene točke na tijelu koje su na dodir vrlo bolne (ramena, vrat, prsni koš, kukovi, koljena, laktovi). Glavni klinički simptomi su generalizirana bol udružena sa zakočenošću trupa, bokova i ramenog obruča, a uključuje i pojavu bolova u zglobovima. Često su prisutni gubitak osjeta u rukama i nogama te Raynaudov sindrom. Ove simptome obično prate osjećaj slabosti, kroničnog umora, vrtoglavica, smetnje usnivanja i prosnivanja. Simptomi se pojačavaju u situacijama stresa, straha, hladnoće i umora, a samu bolest mogu potaknuti na primjer emocionalni stres, trauma ili neki operativni zahvat. Dijagnozu može biti teško postaviti jer se uz fibromialgiju mogu javiti i druge bolesti kao što su sindrom iritabilnog kolona ili mjehura, glavobolje (uključujući migrenu), poremećaji menstrualnog ciklusa, sindrom nemirnih nogu, itd. Ne postoje laboratorijski testovi koji eksplicitno dokazuju fibromialgiju.

Češće se javlja kod žena, između 30 i 50 godina starosti te kod osoba koje imaju neki poremećaj spavanja ili boluju od neke autoimune ili reumatološke bolesti. Usprkos brojnim teorijama koje su pokušale objasniti mehanizme nastanka fibromialgije, niti jedan koncept ne objašnjava u potpunosti patogenezu ovog poremećaja. Ističe se kako je ovaj poremećaj multifaktorijalan i da se većinom razvija kod osoba s predispozicijom.
Neke od različitih objašnjenja uključuju: fenomen središnje senzitizacije, poremećenu regionalnu cirkulaciju u mišićima, sniženu razinu određenih aminokiselina (valin, leucin, izoleucin i fenilalanin), poremećaje spavanja, imunološke poremećaje, nedostatak serotonina, ulogu genetskih čimbenika, crte ličnosti, promjene raspoloženja i kognitivna oštećenja.
S psihijatrijskog stajališta su važni rezultati studija koji pokazuju da su blaga ili umjerena kognitivna oštećenja prisutna kod 83% bolesnika, dok je sniženo raspoloženje prisutno kod 80% bolesnika s fibromialgijom. Kod ovih je osoba također vrlo često prisutna povećana anksioznost i crte emocionalne nestabilnosti različitog stupnja.

Potrebno je isključiti sindrom kroničnog umora te razlikovati fibromialgiju od depresije (u čemu pomaže prisustvo ili odsustvo bolnih točaka).
Liječenje fibromialgije je simptomatsko, a uključuje analgetike, antidepresive, mišićne relaksanse, hipnotike, benzodiazepine. Od antidepresiva koriste se tricklički antidepresivi, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (najčešće paroksetin, sertralin, fluoksetin) te inhibitori mješovite pohrane. Smatra se da su mješoviti inhibitori najučinkovitiji i “najsigurniji”, posebice duloksetin i venlafaksin. Neka su istraživanja pokazala učinkovitost gabapentina u smanjivanju boli, no isto tako u poboljšanju smetnji spavanja i drugih simptoma. Ističe se i važnost psihoterapije. Od općih se mjera preporučuje dovoljno sna, kvalitetna prehrana, tehnike relaksacije i smanjivanja stresa, tjelovježba, uz smanjen unos kofeina i alkohola.
Radi prisustva boli ova bolest utječe na radnu sposobnost osobe, a bol, depresija i smetnje spavanja značajno pogoršavaju kvalitetu života. Važno je napomenuti da ova bolest ne dovodi do invaliditeta, a ako se na vrijeme postavi dijagnoza, uz pravu terapiju moguće je posve normalno funkcioniranje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]