U nove kardiovaskularne čimbenike rizika ubrajamo i trajanje spavanja tj. ukupno vrijeme spavanja.

U nove kardiovaskularne čimbenike rizika ubrajamo i trajanje spavanja tj. ukupno vrijeme spavanja. Rezultati istraživanja pokazuju povezanost između ukupnog broja sati spavanja i velikih kardiovaskularnih događaja. Također je ustanovljena povezanost između ukupnog broja sati spavanja i smrtnosti od kardiovaskularnih uzroka. Istraživanje je provedeno na više od 116 tisuća ispitanika, a vrijeme praćenja bilo je 7,8 godina. Tijekom praćenja umrlo je 4 381 osoba, a registrirano je 4 365 velikih kardiovaskularnih događaja.

Rezultati ove studije pokazju da je duže spavanje od 8 sati povezano s većim rizikom za velike kardiovaskularne događaje i povezano je s većim mortalitetom. Ispitanici koju su spavali 6-8 sati svake noći u usporedbi s onima koji su spavali do 6 sati svake noći nisu imali značajno povećani rizik. Znači, duže spavanje od 8 sati povećava rizik za velike kardiovaskularne događaje i povećava smrtnost. Ispitanici koji su spavali kraće od 6 sati svake noći ili od 6-8 sati svake noći imali su manji rizik za velike kardiovaskularne događaje i imali su manju smrtnost. Odrasloj osobi je dovoljno osam sati spavanja.

Bol također spada u nove kardiovaskularne čimbenike rizika. Kronična bol uzrokovana patološkim promjenama lokomotornog sustava negativno utječa na kvalitetu života i na radnu sposobnost bolesnika. Rezultati istraživanja pokazuju etiološku povezanost između boli i kardiovaskularnih bolesti. Bol je općenito više od dva puta učestalija u žena nego u muškaraca. U studiji s više od 5 000 ispitanika uz praćenje tijekom 15 godina ispitivana je povezanost između boli i ukupne smrtnosti od svih uzroka koji uključuje koronarnu bolest srca, moždani udar, ostale kardiovaskularne uzroke i zloćudne bolesti. Ispitivane su dvije skupine bolesnika, jedna skupina bolesnika s boli, i druga skupina bez boli. Nakon 15 godina praćenja umrlo je 1346 bolesnika (28,4%). U skupni ispitanika bez boli umrlo je 28,2% bolesnika, a u skupini s boli 29,3% bolesnika. U skupini s boli bilo je 67,1% žena, a u skupini bez boli bilo je 53,1% žena.  Indeks tjelesne mase veći je u bolesnika s boli (28,7) nego u skupini bolesnika bez boli (27,0), razlika je statistički značajna (p<0,001).  Broj nefatalnih kardiovaskularnih događaja bio je 21,1% u skupini s boli, a u skupini bez boli 17,7%. Kardiovaskuklarna smrtnost bila je viša u skupini s boli (8,6%) nego u skupini bez boli (7,0%). Moždani udar bio je učestaliji u skupini s boli nego u  ispitanika bez boli. Smrt zbog zloćudnih bolesti bila je češća u skupini bez boli nego u skupini bolesnika s boli. Kronična bol je povezana s povećanim rizikom za kadiovaskularni mortalitet i za velike kardiovaskularne događaje. Zbog toga bi bilo dobro u svakodnevnoj kardiološkoj kliničkoj praksi vršiti analizu i procjenu boli u naših bolesnika.

U zaključku možemo naglasiti da su trajanje spavanja duže od 8 sati i bol kao novi kardiovaskularni čimbenici rizika povezani s povećanim rizikom za kardiovaskularnu smrtnost i za velike kardiovaskularne događaje.