Novosti u liječenju migrene- prva specifična profilaktička terapija migrene

Iako patofiziološki mehanizam nastanka migrene nije u potpunosti poznat, zna se da važnu ulogu u aktivaciji migrenskog napadaja ima kalcitonin-gen povezani peptid (eng. calcitonin gene related peptide- CGRP).

Iako patofiziološki mehanizam nastanka migrene nije u potpunosti poznat, zna se da važnu ulogu u aktivaciji migrenskog napadaja ima kalcitonin-gen povezani peptid (eng. calcitonin gene related peptide- CGRP).

CGRP  je prisutan u  središnjem i  perifernom živčanom sustavu. On je neuropeptid koji modulira prijenos boli i uzrokuje vazodilataciju. Za razliku od drugih neuropeptida, pokazalo se da se razine peptida CGRP značajno povećavaju tijekom migrene i vraćaju se u normalu s prestankom glavobolje. U kliničkom pokusu intravenska infuzija CGRP-a inducira u bolesnika glavobolju nalik migreni. U novije vrijeme razvijena je skupina lijekova monoklonskih protutijela (Mab) na molekulu CGRP (fremanezumab, eptinezumab i galcanezumab), odnosno na receptor CGRP (erenumab) koji se primjenjuju kao  specifična profilaktička terapija migrene. Provedene su brojne kliničke studije koje su potvrdile njihovu učinkovitost, dobru podnošljivost a u nekih bolesnika opisane su blage nuspojave. Erenumab, galcanezumab i fremenazumab registrirani za uporabu u SAD i Europi.  Od ožujka ove godine u Hrvatskoj na Dopunskoj listi lijekova HZZO je erenumab.  Obavezni uključni kriterij za početak profilaktičke terapije monoklonskim antitijelima na CGRP i CGRP receptor koje je odobrila Europska agencija za lijekove, a kojih  se pridržava i HZZO, je postojanje najmanja 4 dana  migrenske glavobolje na mjesec u odraslih bolesnika.

Kako bi se utvrdila učinkovitost profilaktičke terapije potrebno je „brojati“ dane s migrenskom glavoboljom mjesečno. Prema rezultatima metaanalize primjena monoklonskih protutijela  na CGRP i CGRP receptor za profilaktičko liječenje epizodične migrene pokazala su značajno smanjenje broja dana migrene mjesečno u odnosu na početne vrijednosti. Nije bilo razlike u incidenciji nuspojava između skupine bolesnika na  monoklonskim protutijelima i placebo skupine, osim što je u skupina bolesnika u kojih su primjenjena monoklonalna protutijela bilo više onih koji su imali reakciju na mjestu aplikacije. Opisane neželjene reakcije bile su reakcija na mjestu primjene (npr. crvenilo, otok), konstipacija, svrbež i grčevi muskulature.

Povoljni učinak monoklonskog protutijela se primjećuje već u prvim tjednima nakon aplikacije lijeka. Ukoliko nema učinka u prvom mjesecu (misli se na smanjenje broja dana migrene mjesečno) tada je isti lijek potrebno ponoviti još jednom ili dva puta u razmacima od mjesec dana. Aplikacija lijeka je vrlo jednostavna, aplicira se potkožno (u bedro, trbuh ili nadlakticu) pomoću autoinjektora i to erenumab i galcanezumab jednom mjesečno, dok je fremanezumab moguće aplicirati osim jednom mjesečno i svaka tri mjeseca.

U nastavku više o Europskim smjernicama za primjenu monoklonskih protutijela.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Glava

Pritisak u glavi – molim Vaše mišljenje

Fizička bol

Migrena i pamćenje

Migrena je jedan od najčešćih neuroloških problema i najčešći uzrok vrsta primarnih glavobolja te jedan od najčešćih bolnih sindroma uopće. Javlja se u do 15% opće populacije, češća je u žena mlađe i srednje životne dobi. Statistika navodi da zahvaća čak do 25% žena te oko 9% muškaraca. Napadi intenzivne glavobolje karakteristični za migrenu mogu […]

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Hemoragijski moždani udar

Hemoragijski moždani udar

Moždani udar koji dovodi do krvarenja naziva se hemoragijski moždani udar. Ovaj tip moždanog udara često se manifestira simptomima glavobolje, mučnine i povraćanja. Hemoragijski moždani udari čine oko 13% slučajeva svih moždanih udara. Uzrokuje ih oslabljena krvna žila koja pukne i krvari u okolni mozak ili u područje između mozga i ovojnica. Nakupljena krv također […]

Koža

Svrab i liječenje

Iz iste kategorije

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]