Urtikarija – koprivnjača

Urtikariju prepoznajemo po iznenadnoj pojavi crvenkastih uzdignutih areala različitog oblika i veličine koji u središtu mogu blijediti i koji uzrokuju intenzivan svrbež.

Kako prepoznati urtikariju?

Učestalost urtikarije u dječjoj dobi je oko 5%. Prema trajanju simptoma urtikarija se dijeli na akutnu koja se povlači unutar 6 tjedana, i kroničnu koja traje dulje od 6 tjedana. Kronična urtikarija u dječjoj dobi je izuzetno rijetka. Urtikarija može biti spontana ili inducibilna (povezana s izlaganjem hladnoći, toplini, pritisku, vibracijama ili drugim utjecajima). Kožne promjene koje vidimo u urtikariji uzrokovane su aktivacijom stanica u koži koje nazivamo mastocitima. Aktivirani mastociti otpuštaju histamin i druge medijatore koji promjenama na krvnim žilama i drugim strukturama u koži uzrokuju pojavu simptoma bolesti.

Urtikarija je obilježena tipičnim kožnim promjenama – urtikama. Urtike izgledaju kao uzdignuti areali različitog oblika i veličine, okruženi reaktivnim crvenilom, a praćeni su intenzivnim svrbežom ili osjećajem pečenja. Urtike se javljaju iznenada i ubrzo nestaju, obično kroz idućih sat vremena, najdulje kroz jedan dan. U pravilu međutim nakon što se jedne urtike povuku, izbijaju nove na drugim dijelovima tijela.

Urtikarija može biti praćena angioedemom

Uz urtikariju se može javiti i angioedem – iznenadan otok kože i potkožnog tkiva, ponekad sluznice. Angioedem se najčešće se javlja u području lica, uški, šaka, stopala i spolovila. Obično je izraženiji na jednoj strani tijela, a može biti praćen osjećajem punoće zahvaćenog dijela tijela, nelagodom i bolnošću. Koža zahvaćenog područja može biti crvenkasta ili je normalne boje.

Što uzrokuje urtikariju?

Uvriježeno je mišljenje roditelja da je akutna urtikarija uvijek vezana uz alergene iz hrane, ali kod djece se ona puno češće vidi uz uobičajene virusne respiratorne infekcije, obično nekoliko dana nakon pojave respiratornih simptoma. Osim toga, urtikariju mogu uzrokovati lijekovi, alergeni iz hrane (najčešće mlijeko, jaja, orašasti plodovi, soja, pšenica), te ubodi insekata.

Kako se postavlja dijagnoza urtikarije?

Dijagnoza akutne urtikarije postavlja se na temelju dobre anamneze i kliničke slike, te dodatna dijagnostička obrada najčešće nije potrebna, osim u slučaju jasne sumnje na alergijsku reakciju tipa I na alergene iz hrane. Kronična urtikarija zahtjeva znatno širu obradu, s isključenjem autoimunih, infektivnih i drugih uzroka.

Liječenje urtikarije

Danas su za liječenje akutne urtikarije kod djece starije od 6 mjeseci dostupni antihistaminici druge generacije (npr. loratadin, desloratadin, cetirizin i levocetirizin) koji uzrokuju manje nuspojava u smislu pospanosti i smetenosti. Djeca mlađa od 6 mjeseci mogu uzimati dimetinden maleat. Ponekad je u slučaju zahvaćenosti velike površine kože ili pojave angioedema lica indicirano dati kratkotrajnu terpiju kortikosteroidima.

Kada se treba zabrinuti?

Akutna urtikarija je u pravilu bezopasna i samoograničavajuća bolest. Ipak, urtikarija može biti dio znatno opasnije kliničke slike anafilaksije. Anafilaksija je alergijska reakcija koja se mora liječiti ODMAH. Neodložno zatražite medicinsku pomoć ukoliko dijete uz urtikariju ima bilo koju od navedenih tegoba: otežano disanje, stezanje u grlu, mučninu i povraćanje, grčeve u trbuhu, bilo kakav poremećaj svijesti.

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci