Preživljenje i kvaliteta života nakon premoštenja koronarnih arterija – 1. dio

Premoštenje koronarnih arterija kao kirurški način liječenja koronarne bolesti srca izvedeno je prije 55 godina u SAD-u.

Premoštenje koronarnih arterija kao kirurški način liječenja koronarne bolesti srca izvedeno je prije 55 godina u SAD-u. U današnje vrijeme mogućnosti liječenja ishemijske bolesti srca mnogo su veće nego prije pola stoljeća. Danas  imamo na raspolaganju medikamentnu terapiju, intervencijske zahvate na koronarnim arterijama i kardiokirurške  operacije. Cilj liječenja ishemijske bolesti srca je bolje preživljenje bolesnika, bolja kvaliteta života, prestanak ili ublažavanje simptoma bolesti, poboljšanje funkcije srca i prevencija iznenadne srčane smrti. Kao i liječnici tako i bolesnici očekuju bolje preživljenje i bolju kvaliteti života nakon kardiokirurškog zahvata premoštenja koronarnih arterija.  Kvalitetu života bolesnika određuje fizičko, psihičko i socijalno zdravlje, prisutnost boli i subjektivna procjena općeg zdravlja. Za procjenu kvalitete života bolesnika koristimo upitnike s pitanjima o svim sastavnicama kvalitete života. Zanimljivi su rezultati studije iz Norveške koja je objavljena prije nekoliko godina. U studiju bilo je uključeno 534 bolesnika koji su bili podvrgnuti kardiokirurškom zahvatu. U većine bolesnika, više od 80%, izvršena je operacija premoštenja koronarnih arterija. Kvaliteta života bolesnika ustanovljena je prije operacije, šest mjeseci nakon operacije te godinu dana i pet godina nakon operacije srca.

Bolesnici su obzirom na životnu dob bili raspoređeni u dvije skupine. U jednoj skupini bili su bolesnici u dobi do 75 godina, a u drugoj skupini bolesnici u  dobi iznad 75 godina života. Preživljenje bolesnika pet godina nakon premoštenja koronarnih arterija bilo je 86%. Kada je napravljena usporedba dviju skupina bolesnika rezultati pokazuju petogodišnje preživljenje 87,4% u skupini do 75 godina života, a 80,2% u skupini iznad 75 godina života. Prilikom analize funkcijskog stanja bolesnika prema NYHA klasifikaciji, vidljivo je značajno poboljšanje funkcijskog stanja bolesnika nakon operacije premoštenja koronarnih arterija. Rezultati istraživanja pokazuju i značajno poboljšanje kvalitete života bolesnika pet godina nakon operacije premoštenja koronarnih arterija. Rezultati upitnika o kvaliteti života pokazuju da značajno manji broj bolesnika nakon operacije osjeća bol, bolesnici imaju bolju toleranciju napora, imaju veće samopouzdanje, manje su anksiozni, manje su depresivni i manje zabrinuti za svoje zdravlje nego što su bili prije operacije. Rezultati ove novije studije iz Norveške pokazuju da i koronarni bolesnici starije životne dobi imaju koristi od operacije premoštenja koronarnih arterija.

U zaključku možemo naglasiti da kardiokirurški zahvat premoštenja koronarnih arterija poboljšava preživljenje bolesnika i poboljšava kvalitetu života bolesnika. Novije studije pokazuju bolje preživljenje nego studije koje su objavljene prijašnjih godina. Rezultati istraživanja pokazuju da i koronarni bolesnici starije životne dobi imaju koristi od operacije premoštenja koronarnih arterija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet