Sindrom kroničnog umora (ME/CFS) – 3. dio

Simptomi mialgičnog encefalomijelitisa/sindroma kroničnog umora (ME/CFS) mogu se činiti sličnima mnogim drugim bolestima i ne postoji dijagnostički test koji bi sa sigurnošću potvrdio ME/CFS.

Simptomi bolesti

Simptomi mialgičnog encefalomijelitisa/sindroma kroničnog umora (ME/CFS) mogu se činiti sličnima mnogim drugim bolestima i ne postoji dijagnostički test koji bi sa sigurnošću potvrdio ME/CFS. Zbog toga je ME/CFS teško dijagnosticirati. Bolest može biti nepredvidiva. Simptomi mogu doći i nestati ili se mogu promijeniti tijekom vremena.

Liječnik bi trebao biti u mogućnosti razlikovati ME/CFS od ostalih bolesti provođenjem temeljitog liječničkog pregleda i potrebne obrade. To uključuje postavljanje pitanja o zdravstvenom stanju bolesnika, aktualnim simptomima kako bi se vidjelo koliko često se javljaju, koliko su loši i koliko dugo traju. Važno je i da liječnici informiraju blesnike o tome kako simptomi utječu na njihov život.

Primarni simptomi

Također se nazivaju i “osnovni” simptomi, a za dijagnozu su potrebna tri osnovna simptoma:

1) Znatno smanjena sposobnost obavljanja aktivnosti koje su bile uobičajene prije bolesti. Taj pad razine aktivnosti događa se zajedno s umorom i mora trajati šest mjeseci ili duže. Osobe s ME/CFS imaju umor koji se jako razlikuje od „klasičnog“ umora.

Umor kod ME/CFS-a: je ozbiljnog karaktera (izuzetna iscrpljenost koja traje duže od 24 sata nakon fizičke ili mentalne aktivnosti), nije rezultat neuobičajeno teške aktivnosti, ne olakšava se snom ili odmorom, nije postojao prije nego se bolesnik razbolio. Odnosno radi se o umoru koji se ne bi pojavio nakon iste tjelesne ili mentalne aktivnosti prije pojave simptoma bolesti.

Tijekom faze umora bilo koji simptom ME/CFS- a se može pogoršati, uključujući poteškoće u razmišljanju, probleme sa spavanjem, grlobolja, glavobolja ili vrtoglavica. Može biti potrebno nekoliko dana, tjedana ili duže dok ne dođe do oporvaka od navedenih simptoma. Ponekad pacijenti mogu biti vezani za kuću ili čak potpuno vezani za krevet tijekom napada ovog umora. Bolesnici s ME/CFS-om možda neće moći predvidjeti što će uzrokovati napad umora  ili koliko dugo će trajati.

Primjerice:
– tuširanje može izazavati napad navedenog umora
– kupovina u trgovini
– vožnja automobila i slično

Pored ovog, osnovnog simptoma, za dijagnozu je potreban jedan od sljedeća dva simptoma:

2) Problemi s razmišljanjem i pamćenjem. Poremećaj pamćenja, smanjena koncentracija, smanjeni kognitivni kapacitet, problemi s razumijevanjem teksta, brzi kognitivni umor, distraktibilnost, sporo obrađivanje informacija.

3)  Pogoršanje simptoma dok bolesnik stoji ili sjedi uspravno. To se naziva ortostatska hipotenzija. Bolesnici s ME/CFS mogu imati vrtoglavicu ili se onesvijestiti dok stoje ili sjede. Oni mogu imati promjene vida kao zamagljivanje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bolovi

Imam sve simptome kroničnog umora, koje pretrage trebam obaviti?

Ahilova tendinopatija

Bolno stopalo – 10. dio

Diferencijalna dijagnoza Isključiti potpunu ili djelomičnu rupturu Ahilove tetive. Kao pomoć tu je, između ostalog, Thompsonov test koji se provodi s pacijentom koji leži na trbuhu. U slučaju pozitivnog testa, nije primijećeno nikakvo ili malo kretanja u gležnju; tada je pukla Ahilova tetiva. U slučaju atipične prezentacije i nejasne dijagnoze, treba razmotriti trombozu potkoljenice, puknuće […]

Kalkaneus – petna kost

Bolno stopalo – 9. dio

Tendinopatija Ahilove tetive Učestalost Ahilova tendinopatija je stanje nakon preopterećenja tetive s učestalošću od 5 – 6 posto u fizički neaktivnih osoba i 9 posto u fizički aktivnoj populaciji. U većoj su mjeri pogođeni sportaši koji se bave trčanjem na duge staze, tenisom i atletikom. Etiologija i patogeneza Trenutno nema dokaza da je Ahilova tendinopatija […]

Bolno stopalo

Bolno stopalo – 7. dio

Stopalo je složeni dio sustava za kretanje koji pomaže u stabiliziranju udarnih sila i prilagodbi na različite površine te je stalno izloženo opterećenju. Ozljeda ovog djela sustava za kretanje može biti akutna ili kronična, kao npr. u slučaju preopterećenja. Iako su poremećaji povezani sa stopalom učestali, na žalost, nisu jako veliki znanstveni dokazi za metode […]

Kralježnica

Imam jake bolove u donjem dijelu kralježnice, molim pojašnjenje nalaza?

Bolno stopalo

Bolno stopalo – 6 dio

Diferencijalna dijagnoza Treba napraviti krve pretrage koji uključuju urat, SE, CRP i krvnu sliku kako bi se isključili giht ili druge upalne bolest kao što su reumatoidni artritis kao uzrok ukočenosti palca stopala. Treba isključiti i druge strukturne promjene zgloba poput halluxa valgusa. Liječenje Liječenje hallux rigidusa prvenstveno je konzervativno (neoperativno) i to u svrhu […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]