Noćno mokrenje – enureza

Noćno mokrenje je čest problem u dječjoj dobi, oko 20% petogodišnjaka mokri noću u krevet. Danas znamo da uzrok noćnom mokrenju u pravilu nisu psihički problemi djeteta, te da se noćno mokrenje u većini slučajeva može uspješno liječiti.

Postizanje kontrole mokrenja

Većina djece stekne kontrolu mokrenja i stolice do navršene 4. godine života. Uobičajeno se najprije uspostavi kontrola stolice noću, a potom i tijekom dana. Zatim dijete nauči kontrolirati mokrenje danju, a zadnja se uspostavlja kontrola mokrenja tijekom noći. Noćno mokrenje (enureza) po definiciji je nehotično mokrenje u krevet djeteta starijeg od 5 godina.

Enureza može biti primarna (dijete nikad nije bilo u kontinuitetu 6 mjeseci suho noću) i sekundarna (dijete koje je ponovo počelo mokriti noću nakon što je kroz bar 6 mjeseci bilo suho svaku noć). Jednostavnom, monosimptomatskom enurezom nazivamo noćno mokrenje uz sasvim normalno mokrenje tijekom dana. Ne-monosimptomatska enureza je stanje u kojem pored noćnog mokrenja postoje tegobe s mokrenjem i tijekom dana (učestalo mokrenje, bijeg mokraće, otežano mokrenje uz naprezanje, tanak i isprekidan mlaz urina….).

Primarna monosimptomatska enureza – jednostavno noćno mokrenje

Najčešći oblik noćnog mokrenja je primarna monosimptomatska enureza (dijete starije od 5 godina koje oduvijek mokri noću u krevet, a danju mokri normalno). Javlja se kod oko 15-20% petogodišnjaka i ima dobru prognozu, sa svakom idućom godinom oko 15% te djece spontano postaje suho noću. Ipak, noćno mokrenje zadrži se kao problem do odrasle dobi kod oko 1% pacijenata.

Kako bi dijete noću ostalo suho, volumen noćnog urina ne smije premašiti kapacitet mokraćnog mjehura. Kod djece koja noću mokre u krevet često je odgođeno uspostavljanje dnevnog ritma izlučivanja antidiuretskog hormona iz hipofize koji nam omogućuje stvaranje koncentriranog urina noću. Zato ta djeca noću izlučuju veliki volumen razrijeđenog urina. Pri tom su djeca s noćnim mokrenjem često ‘tvrdi spavači’, te se na signal punog mokraćnog mjehura ne probude, nego se pomokre u krevet i neometano nastave spavati. Ponekad uz to postoji problem smanjenog kapaciteta mokraćnog mjehura i noćna hiperaktivnost mjehura.

Kod ovog oblika noćnog mokrenja postoji jasna obiteljska sklonost, te je vjerojatnost da će dijete mokriti u krevet oko 45% ako je jedan od roditelja imao isti problem, a čak 75% ako su oba roditelja imala enurezu.

Sekundarna enureza

Dijete koje ponovo počne mokriti u krevet nakon što je u kontinuitetu bilo suho više od 6 mjeseci, često ima neki organski problem koji treba pokušati otkriti. Najčešće se radi o uroinfekciji, rjeđe o prvoj manifestaciji šećerne bolesti, dijabetes insipidusa ili neke bubrežne bolesti. Ponekad je pojava sekundarne enureze vezana uz neki za dijete stresan i traumatski događaj.

Ne-monosimptomatska enureza

Ovaj oblik enureze u kojem osim noćnog mokrenja postoje i jasni problemi s mokrenjem tijekom dana (učestalo mokrenje, kapanje urina, tanak i isprekidan mlaz urina, mokrenje uz naprezanje i slično) uvijek zahtijeva pregled pedijatrijskog nefrologa i detaljnu nefrološku i urološku obradu.

Što treba poduzeti kod djeteta s enurezom?

Dijete s enurezom liječnik će detaljno pregledati, osobito obraćajući pozornost na donji dio leđa, spolovilo i noge. Uzeti će anamnestičke podatke o usvajanju kontrole mokrenja i stolice, obrascu mokrenja, prehrambenim navikama djeteta i pijenju tekućine, te o pražnjenju crijeva. Potrebno je napraviti nalaz urina i urinokulture, te voditi 48-satni dnevnik pijenja i mokrenja. Iz dnevnika je moguće dobiti podatke o kapacitetu mokraćnog mjehura i volumenu noćnog urina. Ukoliko se radi o ne-monosimptomatskoj enurezi, obično je potreban ultrazvuk bubrega i mokraćnog mjehura, mikciometrija (uroflow), urodinamsko ispitivanje i druge pretrage koje indicira pedijatar nefrolog ili urolog.

Kako se može liječiti jednostavno noćno mokrenje?

Kod djeteta s jednostavnim noćnim mokrenjem može se pokušati kroz 3-6 mjeseci primjena režima pijenja i mokrenja. Dijete ne smije piti tekućinu 2 sata prije odlaska na spavanje, navečer ne smije jesti slanu hranu niti bilo kakve napitke koji potiču izmokravanje (kakao, čaj, citrusi, gazirana pića…), te se prije spavanja primjenjuje dvostruko izmokravanje. Ukoliko ovaj režim ne postigne uspjeh, može se pokušati liječenje dezmopresinom (antidiuretski hormon) koji smanjuje volumen noćnog urina i daje dobar rezultat kod više od 70% djece. Druga metoda liječenja je primjena enureza – alarm aparata. Ovaj aparat ima senzor za vlagu koji reagira kada se dijete pomokri u krevet i budi dijete. Uz dobru motiviranost djeteta i roditelja za terapiju, ova metoda ostvaruje sličan uspjeh kao liječenje dezmopresinom, te postiže da se dijete budi kad osjeti puni mokraćni mjehur.

Opstipacija u pravilu pridonosi težini kliničke slike, a može biti i jedini uzrok noćnog mokrenja, jer puno crijevo pritišće na mokraćni mjehur i smanjuje mu kapacitet. Ukoliko postoji neredovita i tvrda stolica, svakako je treba regulirati prije primjene bilo kakve druge metode liječenja noćnog mokrenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Pedijatrija

Sumnja na vodene kozice kod djeteta – kako biti siguran?

Pedijatrija

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Pedijatrija

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Pedijatrija

IgA vaskulitis (Henoch–Schönleinova purpura)

IgA vaskulitis je najčešći vaskulitis dječje dobi, a karakteriziran je naglim razvojem tipičnog osipa na nogama. Uz osip se može javiti bolnost i otok zglobova, bolovi u trbuhu i pojava krvi u urinu. Prognoza bolesti je dobra i većina bolesnika se spontano oporavi u roku nekoliko tjedana. Kod neke djece bolest može poprimiti kronični tijek […]

Pedijatrija

Upala pluća kod djece

Sumnja na upalu pluća kod djece postavlja se na temelju kliničke slike vrućice, otežanog i ubrzanog disanja, te kašlja. Obzirom da je klinički i laboratorijski teško diferencirati virusnu od bakterijske upale pluća, većina djece liječi se antibiotikom, uz simptomatske mjere. Upala pluća – podjela Upala pluća (lat. pneumonia) je akutna infekcija tkiva pluća uzrokovana virusima […]

Pedijatrija

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]

Pedijatrija

Probiotici, vitamin K i vitamin D za novorođenče i malo dojenče?

Pedijatrija

Hripavac – koliko je opasan i kako se zaštititi?

Proteklih tjedana i mjeseci u našoj zemlji svjedočimo pojavi većeg broja oboljelih od hripavca. Oboljela djeca su uglavnom grupirana u sredinama s niskim stopama procijepljenosti. Hripavac je iznimno opasan za novorođenčad i malu dojenčad koja mogu razviti ozbiljne i životno ugrožavajuće komplikacije ove bolesti. Što je hripavac? Hripavac (kukurikavac, magareći kašalj) je vrlo zarazna bolest […]