Stres kao adaptacijski mehanizam – 2. dio

Kada specifično govorimo o psihološkoj otpornosti, ona predstavlja zaštitni mehanizam koji djeluje u slučaju negativnih stresova ili negativnih životnih događaja (Bonanno, Masten).

Kada specifično govorimo o psihološkoj otpornosti, ona predstavlja zaštitni mehanizam koji djeluje u slučaju negativnih stresova ili negativnih životnih događaja (Bonanno, Masten). Pokazalo se da ne postoji jamstvo da osobe s mentalnim poremećajima definiraju ili doživljavaju psihološku otpornost na način koji se poklapa s psihološkim konceptima otpornosti.
Koncept otpornosti razvijali su brojni istraživači pa se tako neki autori smatraju da ona predstavlja sposobnost izdržanjava ili brzog oporavka od teških okolnosti (Fletcher i Sarkar; Robertson i suradnici). U kontekstu novijih bioloških i psiholoških istraživanja otpornost ima specifičnije značenje.

Ideja otpornosti kao izdržljivosti na stres potječe iz 1970-ih godina, a započeta je kroz istraživanja djece sposobne za normalan razvoj usprkos teškom odrastanju. Početkom 1990-ih godina dolazi do pomaka u istraživanju otpornosti od identificiranja zaštitnih čimbenika (pozitivne emocije i sposobnost samo-regulacije) prema istraživanjima kako pojedinci prevladavaju nepovoljne okolnosti i ispitivanjima psihosocijalnih odrednica otpornosti kod odraslih osoba koje su bile izložene traumi (Masten, Bonanno i suradnici, Cai i suradnici).

Od negativnih manifestacija otpornosti važno je istaknuti poremećaje raspoloženja, uključujući veliki depresivni poremećaj, strah, anksioznost, posttraumatski stresni poremećaj te druge negativne emocije povezane sa stresom.

U razumijevanju i procjeni individualne otpornosti važno je uzeti obzir pojedinačne karakteristike. Navedeno zapravo obuhvaća konstelaciju karakteristika koje pojedincima omogućavaju prilagođavanje okolnostima na koje nailaze. Otpornost je također i proces, ali važno je razmotriti i ishode koji se događaju tijekom. Kada se govori o “proces hipotezi’’, pod time se podrazumijeva interakcija između individualnih i nepovoljnih okolnosti. Promjene koje se događaju tijekom vremena su dinamične te obuhvaćaju pozitivnu prilagodbu u kontekstu značajnih teškoća.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Adaptivni imunitet

Probiotici za imunitet

Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Menstruacija

Je li u mom slučaju u pitanju stres ili trudnoća?

Akutni stres

Mentalni stres i kardiovaskularno zdravlje

Život suvremenog čovjeka, osobito u urbanim sredinama, nije lišen stresa. Pri tome često se radi o izloženosti kroničnom stresu, ali i učestalim akutnim stresnim događajima. Zadnjih godina učestali su stresni događaji koji su djelovali na život gotovo svakog čovjeka: pandemija virusnom infekcijom COVID-19, potresi, ratna događanja, socioekonomska nesigurnost, te posljedične ratne i ekonomske migracije ljudi. […]

Menstruacija

Postoji li vjerojatnost da sam trudna ili mi menstruacija nije još došla zbog stresa?

Ekstrakt nara

Prirodna pomoć kod sindroma kroničnog umora

Sindrom kroničnog umora nije tek  uobičajeni osjećaj umora i iscrpljenosti, već mnogo više od toga. Ovo stanje karakterizira dugotrajna iscrpljenost koja traje više od 6 mjeseci, a procjenjuje se da 3-4% pojedinaca pati od sindroma kroničnog umora, dok produljeni kratkotrajni umor pogađa 5-8% opće populacije. Dugotrajni umor može negativno utjecati na radnu produktivnost i pridonijeti […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?