Simptomi mialgičnog encefalomijelitisa (ME/CFS)

Simptomi mialgičnog encefalomijelitisa/sindroma kroničnog umora (ME/CFS) mogu se činiti sličnima mnogim drugim bolestima i ne postoji dijagnostički test …

Simptomi bolesti 

Ostali uobičajeni simptomi bolesti su:

  • Bol je vrlo česta kod bolesnika s ME/CFS-om. Vrsta boli, gdje se pojavljuje i koliko je intezivna jako varira. Bol kod ME/CFS nije uzrokovana ozljedom. Najčešći tipovi boli kod ME/CFS-a su: bol u mišićima, bol u zglobovima bez oteklina ili crvenila, kao i različiti oblici glavobolje
  • Grlobolja,  vrućica, ponavljajuće grlobolje i upaljeni limfni čvorovi na vratu i ispod pazuha
  • Prehlada i noćno znojenje
  • Problemi s probavom, poput sindroma iritabilnog crijeva
  • Alergija i osjetljivost na hranu ili kemikalije
  • Preosjetljivost na jednu ili više vrsta senzornih stimulacija kao svjetlost, zvuk, okus, miris, dodir.

Ostali somatski simptomi: cistitis, učestalo mokrenje, vrtoglavica, utrnulost, mučnina, problemi s kontrolom temperature, pojačana žeđ.

 Prije dijagnoze sindroma kroničnog umora liječnik mora isključiti niz drugih bolesti i stanja, kao:

  • Poremećaj spavanja. Kronični umor može biti uzrokovan poremećajem spavanja. Ispitivanje sna može iskuljučiti poremećaje poput opstruktivne apneje za vrijeme spavanja, sindroma nemirnih nogu ili nesanice
  • Umor je čest simptom kod nekoliko medicinskih stanja i bolesti, kao što su anemija, dijabetes i neaktivna štitnjača (hipotireoza). Laboratorijski testovi mogu isključiti navedena stanja
  • Oštećenja srca i pluća. Problemi sa srcem ili plućima mogu učiniti da se bolesnici osjećaju umornije
  • Pitanja mentalnog zdravlja. Umor je također simptom različitih mentalnih zdravstvenih problema, poput depresije, tjeskobe, bipolarnog poremećaja i slično.

Podjela ME/CFS-a

Uobičajena je podjela na blagu, umjerenu, tešku i vrlo teški stupanj bolesti.

 

  • Blaga -razina aktivnosti je smanjena je za najmanje 50%. Bolesnik se može brinuti o samome sebi, može se brinuti za osobnu higijenu, može se lagano baviti kućnim poslovima. Neki mogu raditi skraćeno radno vrijeme.
  • Umjerena – oslabljena pokretljivost, ograničene sve vrste dnevnih aktivnosti.
  • Ozbiljna -bolesnik leži većinu dana. Može izvoditi jednostavnim svakodnevne zadatke kao što je pranje lica i pranje zubiju, odlazak u kupaonicu.  Teški kognitivni problemi, često su u invalidskim kolicima.
  • Vrlo teški -bolesnik ne može sam izvoditi osobnu higijrenu, problem s unosom hrane. 

Moguće komplikacije sindroma kroničnog umora uključuju:

  • depresiju
  • socijalna izolaciju
  • ograničenja životnog stila
  • povećani izostanak s posla.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]