Dijagnoza sindroma kroničnog umora

Postavljanje dijagnoze ME/CFS-a se sastoji od uzimanja povijesti bolesti (anamneze), pregleda bolesnika, kao i isključenje drugih mogućih dijagnoza.

Dijagnoza bolesti  

Simptomi su se trebali pojaviti nedavno i trebala bi biti značajno smanjena funkcija u svakodnevnom životu bolesnika.

Uzimanje povijesti bolesti se odnosi na samog bolesnika, ali i na njegovu obitelj. U klinički pregled se ubrajaju fizički i psihički status, te na kraju laboratorijske pretrage krvi i urina.


Pitanja koja su bitna u razgovoru s ovim bolesnicima su:

  • Što možete raditi sada u usporedbi s onim što ste ranije mogli učiniti, i to se odnos na posao i na svakodnevnicu?
  • Koliko dugo traju vaše tegobe?
  • Jeste li bolje nakon spavanja i odmora?
  • Što pogoršava, a što olakšava vaše tegobe?
  • Što se događa kada pokušate raditi aktivnosti koje su vam sada teške?
  • Jeste li sposobni razmišljati i pamtiti kao i prije nego što ste postali bolesni?
  • Koji vas simptomi sprječavaju da raditi i živite kao prije?

 

Ukoliko je moguće bilo bi dobro da bolesnik piše dnevnik aktivnosti. Ovo bi moglo biti korisno u uzimanju anamneze. Liječnici obiteljske medicine mogu uputiti pacijente kod specijalista iz drugih područja poput neurologa, reumatologa ili stručnjaka za spavanje, kako bi provjerili postoje li druga stanja koja mogu uzrokovati slične simptome. Ovi specijalisti mogu pronaći druge bolesti koje bi se mogle liječiti. Bolesnici mogu imati druge bolesti i još uvijek ME/CFS. Međutim, liječenje drugih bolesti može pomoći da se bolesnici osjećaju bolje.

Kada posjetiti liječnika?

Ukoliko je prisutan dugotrajan umor i ne bude bolje bilo bi dobro posjetiti liječnika.

Uloga liječnika obiteljske medicine

Liječnik obiteljske medicine odgovoran je za početak obrade i praćenje bolesnika. Liječnik obiteljske medicine može čak obaviti neke početne preglede kako bi utvrdio ima li bolsenik ME/CFS, te zatim uputio bolesnika u specijalističku zdravstvenu službu ili liječnicima specijalnih bolnica za obavljanje pretraga. Također će liječnik obiteljske medicine otvoriti i bolovanje.

 Uloga specijalističke zdravstvene službe

Specijalistička zdravstvena služba može pomoći u obradi kako bi se isključila druga popratna ili slična bolest ili potvrdila dijagnoza ME/CFS. Također može pridonijeti multidisciplinarnim procjenama i uspostavljanju realnih ciljeva rehabilitacije za pojedinog pacijenta.

U okviru ambulantnih aktivnosti (dnevna bolnica) bolesnik može dobiti pomoć u planiranju aktivnosti i provođenju rehabilitacije.

Specijalistička zdravstvena služba će napraviti obradu i za druge dijagnoze koje mogu biti povezane istovremeno s ME/CFS-om, kako bi se spriječila pogrešna dijagnoza i osiguralo pravilno liječenje.

 

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

PMS

Simptomi slični PMS-u – molim Vaše stručno mišljenje

24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Anemija

Sideropenična anemija – anemija zbog nedostatka željeza

Anemija je stanje u kojem je snižena koncentracija hemoglobina u krvi, zbog čega se smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik. Najčešća anemija dječje dobi je ona uzrokovana nedostatkom željeza. Što je hemoglobin i zašto je bitno željezo? Crvene krvne stanice (eritrociti) prenose kisik pomoću hemoglobina, složenog proteina koji u svojoj strukturi sadrži željezo. Manjak željeza […]

Anksioznost

Postkomocijski sindrom

Odnosi se simptome koji zaostaju nakon potresa mozga kroz više od šest tjedana. Većina simptoma potresa mozga povući će se unutar otprilike dva tjedna. U slučajevima kada simptomi traju dulje od jednog ili dva mjeseca postavlja se dijagnoza postkomocijskog sindroma. Simptomi koji se javljaju su glavobolja, vrtoglavica i problemi s koncentracijom i pamćenjem. Tegobe mogu […]

Svrbež

Svrbe me uši. Što da napravim da to prestane?

Multipla skleroza

Multipla skleroza

Predstavlja autoimunu bolest  u kojoj  je abnormalni odgovor imunološkog sustava tijela usmjeren protiv struktura središnjeg živčanog sustava;  mozga, leđne moždine i optičkih živaca. U središnjem živčanom sustavu imunološki sustav uzrokuje upalu koja oštećuje mijelin (tvar koja okružuje i izolira živčana vlakna), sama živčana vlakna te specijalizirane stanice koje stvaraju mijelin.  Multipla skleroza uzrokuje upalu i […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u koljenu – možete li mi očitati MR?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u lopatici – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]