Redovito uzimanje vitamina C kao dodatka prehrani ne smanjuje učestalost prehlada kod odraslih, ali može pomoći u trajanju i težini prehlade

Na prve simptome prehlade mnogi od nas uz čaj posežemo i za vitaminom C. Iako je vitamin C prvi put izoliran 1932. godine u širokoj upotrebi je od 1970. godine kada je Nobelovac Linus Pauling napisao knjigu  „Vitamin C i obična prehlada“ u kojoj ističe da vitamin C može ublažiti simptome gripe i prehlade. Sam Linus Pauling uzimao je 18 grama vitamina C, a  zagovarao je visoke doze vitamina C smatrajući  da 5 – 10 grama vitamina C na dan povoljno djeluje na zdravlje i dugovječnost. Od tada je vitamin C postao najpopularniji i najprodavaniji vitamin u svijetu. Posljednjih tridesetak godina provedena su brojna istraživanja o učinkovitosti vitamina C u prevenciji i liječenju brojnih bolesti.

Vitamin C

Vitamin C ili askorbinska kiselina važan je vitamin topiv u vodi koji je neophodan za ljudski organizam. Kako ga ljudski organizam ne može sam proizvesti, neophodno ga je unositi u organizam hranom ili u obliku dodataka prehrani. Iako je  topiv u vodi, te se višak izlučuje mokraćom, ne preporučuje se uzimanje više od 2 grama vitamina C na dan. Neke od  važnijih  uloga  vitamina C u organizmu:

• pomaže u sintezi kolagena,
• pomaže apsorpciju željeza i stvaranje crvenih krvnih zrnaca,
• pomaže tjelesnom obrambenom sustavu,
• snažan je antioksidans – štiti stanice od slobodnih radikala (prevencija starenja i malignih bolesti)  te
• djeluje  kao antihistaminik (pomaže u ublažavanju simptoma alergije).

Nedostatak vitamina C rezultira smanjenom imunošću i povećanom sklonošću infekcijama, smanjenoj sintezi kolagena, usporenom zarastanju rana, sklonosti krvarenju desni, modricama i osjećaju slabosti te pojavi skobuta. Na važnost vitamina C i prije njegova otkrića ukazao je liječnik Alfred Hess. On je povezao pojavu skorbuta s povećanom učestalošću upale pluća i povećanom smrtnošću od upale pluća. Također je uočio i objavio da skorbut nastaje zbog nedostatka antiskorbutnog faktora (vitamina C) i da predisponira razvoj infekcije kod djece i odraslih.

Prirodni izvori vitamina C su:

• citrusno voće (limun, naranča, mandarina, grejp),
• bobičasto voće (šipak, aronija, crni ribiz, borovnica, malina, jagoda) ,
• povrće (paprika, brokula, cvjetača, kelj, kupus i dr.) te
• biljke – maslačak, stolisnik, kopriva, bazga, peršin.

Potrebne dnevne doze vitamina C su od 60 – 90 mg, maksimalna dnevna doza je 2 grama na dan, a optimalna od 100 – 200 mg. Nezdrava prehrana – prehrana siromašna voćem i povrćem, pretjerana konzumacija alkohola, pušenje i neki lijekovi uzrokuju manjak vitamina C, dok su za vrijeme trudnoće, dojenja, razdoblja intenzivnog rasta i razvoja povećane potrebe za  vitaminom  C.

Što je prehlada?

Najčešća od svih infekcija gornjeg dišnog sustava je obična prehlada. Bolest je najčešće  blagog tijeka u trajanju od tjedan dana. Svima su dobro znani simptomi prehlade, koji se razvijaju 1 – 2 dana nakon izlaganja virusu prehlade u vidu vodenog iscjetka iz nosa, začepljenosti nosa i otežanog disanja kroz nos, glavobolje, grlobolje, kašljanja, kihanja i šmrcanja. Obična prehlada najčešće nije praćena povišenom temperaturom ili je temperatura lagano povišena do 38°C. Budući da su uzročnici prehlade brojni virusi (više od 200 virusa), od prehlade možemo oboljeti nekoliko puta tijekom godine, češće u hladnijim mjesecima. Budući da su uzročnici virusi, specifičnog lijeka nema, antibiotici ne pomažu kod prehlade te je liječenje je simptomatsko. Savjetuje se mirovanje (barem dan – dva), uzimanje dosta tekućine, sirupa protiv kašlja, pastila ili sprejeva za ublažavanje grlobolje te kapi ili sprejeva za nos radi ublažavanje hunjavice i začepljenosti nosa. 

Pomaže li vitamin C u prehladi?

Posljednjih tridesetak godina provedena su brojna istraživanja o učinkovitosti vitamina C u prevenciji i liječenju prehlade.

Rezultati istraživanja su dvojbeni, dok neke studije potvrđuju tezu da vitamin C smanjuje trajanje i učestalost prehlade za prosječno 23 %, većina studija pokazala je da unos vitamina C u dozi od 1 gram tijekom nekoliko mjeseci ne dovodi do značajnog smanjenja učestalosti prehlade. Na temelju 29 kliničkih istraživanja provedenih na ukupno 11 306 ispitanika zaključeno je da redovita konzumacija vitamina C (u dozi od 200 – 2000 mg) nema učinka na učestalost prehlade u običnoj populaciji. Međutim, zaključak izveden na temelju 31 studije s ukupno 9745 epizoda prehlade je da redovita konzumacija vitamina C imala blag, ali dosljedan učinak na smanjenje trajanja simptome prehlade. Ukratko, redoviti unos vitamina C u dozi od 1 gram tijekom nekoliko mjeseci ne dovodi do značajnog smanjenja učestalosti prehlade, ali čine bolest blažom i skraćuju trajanje bolesti (čak do 39 %). Dokazano je da veće doze (više od 1 gram na dan) imaju jače djelovanje.

U 5 provedenih studija s 598 sudionika izloženih kratkim razdobljima velikog tjelesnog napora (npr. skijaši, maratonci) u ekstremnim klimatskim uvjetima zaključeno je da redovita konzumacija vitamina C  dvostruko smanjuje rizik od prehlade (za 48 % smanjena učestalost prehlade). Na kraju možemo zaključiti:

• redovito uzimanje vitamina C kao dodatka prehrani ne smanjuje učestalost  prehlada kod odraslih, ali može pomoći u trajanju i težini prehlade (skraćuje trajanje i težinu bolesti);
• uzimanje vitamina C na početku prehlade ne utječe značajnije na trajanje i ozbiljnost simptoma bolesti;
• dodatna primjena vitamina C kod intenzivne tjelesne aktivnosti u ekstremnim klimatskim uvjetima pomaže u prevenciji prehlade;
• uzimanje vitamina C u dvije doze ima bolji učinak, nego uzimanje u jednoj dozi
• učinak vitamina C bolji je kod djece (u manjim dozama), nego kod odraslih;
• potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdila korist uzimanja većih  doza vitamina C  u prevenciji i  liječenju prehlade.  

Kako nema izvještaja o štetnim nuspojava vitamina C povremeno uzimanje vitamina C (uz cink) u zimskim mjesecima te kod prehlade i gripe zasigurno može više koristiti nego šteti.