O cjepivima i cijepljenju

Cijepljenje ili vakcinacija je postupak primanja cjepiva s ciljem stvaranja imuniteta ili obrane organizma od određenih uzročnika zaraznih bolesti.

Cjepiva su imunobiološki preparati koji potiču obrambeni sustav organizma na stvaranje protutijela  protiv određenih,uglavnom vrlo zaraznih i smrtonosnih bolesti. Prije razvoja cjepiva ove su bolesti harale svijetom uglavnom među djecom s kobnim posljedicama u vidu trajnog invaliditeta ili smrti. U razvijenim zemljama svijeta gdje su ove bolesti iskorijenjene ili su vrlo rijetke mnogi ljudi ne cijene dovoljno važnost cijepljenja u prevenciji bolesti.

 
Kako stječemo imunitet?

Imunost ili otpornost organizma  prema uzročnicima zaraznih bolesti može se postići:

1.      aktivno kada organizam sam stvara protutijela i to :

  • prirodnim putem nakon kontakta s određenim uzročnikom (prebolijevanjem određene zarazne bolesti) ili
  • umjetnim putem -  cijepljenjem, te

2.        pasivno

  • prirodnim putem prenesena protutijela od majke na dijete kroz posteljicu tijekom trudnoće i poroda ili dojenjem (traje do 6 mjeseci),
  • umjetnim putem primjenom gotovih protutijela kada aktivna imunizacija nije moguća ili nije primijenjena prije izlaganja npr. seruma protiv zmijskog ugriza,  protutijela protiv bjesnoće,tetanusa i hepatitisa B.

 Vrste cjepiva

Cijepljenje, vakcinacija ili imunizacija je medicinski postupak kojim se primjenom oslabljenih uzročnika ili njihovih dijelova  u tijelu cijepljene osobe  postiže specifična otpornost organizma  (protutijela) prema uzročnicima zaraznih bolesti.  Cijepljenje ne uzrokuje bolest, ali potiče stvaranje imuniteta.

Cjepiva mogu biti:

živa, oslabljena cjepiva koja su proizvedena iz živih virusa koji su oslabljeni tako da ne uzrokuju bolest, a potiču stvaranje imuniteta. Oslabljeni uzročnici stvaraju jaki imunološki odgovor, ali i češće nuspojave koje su najčešće blage i prolazne. Na ovakav način dobivaju se cjepiva protiv ospica, zaušnjaka, rubeole, žute groznice, rota virusa, herpes zostera i oralno cjepivo protiv dječje paralize.
Mrtva ili inaktivirana cjepiva proizvode se od bakterija i virusa koji  su određenim postupcima umrtvljeni. Ne uzrokuju bolest, ali potiču stvarnje imuniteta. Iako su ova cjepiva sigurnija, stvaraju slabiju zaštitu od živih cjepiva. To su cjepiva protiv difterije, hepatitisa A i B, bjesnoće, gripe, hripavca, HPV, dječje paralize, pneumokoka, meningokoka, Hemophilus influenzae tipa B.
 

Danas se pogotovo kod dojenčadi i djece primjenjuju tzv. kombinirana cjepiva koja omogućavaju istovremenu primjenu više cjepiva u jednoj injekciji. Kombiniranim cjepivima se postiže dobar imuni odgovor , ne povećava se rizik od nuspojava, a povećava suradljivost za cijepljenje.Sa manjim brojem dolazaka smanjuje se i traumatizacija djeteta.

 Opasnosti od cijepljenja

 Niti jedan lijek,kao niti jedan medicinski postupak, a tako i cijepljenje  nije bez rizika. Međutim rizik necijepljenja veći od rizika cijepljenja. Većina nuspojava na cijepljenje su blage i prolazne, ograničene na lokalne reakcije na mjestu primjene cjepiva i blago povišene temperature. Nažalost, ali srećom rijetko postoje i teže i ozbiljne nuspojave na cijepivo, no i necijepljenje može biti kobno. Glavni sastojak svih cjepiva je uzročnik bolesti, bakterija ili virus koji se u procesu proizvodnje oslabi ili umrtvi ili se koriste samo neki njegovi dijelovi (antigeni) ili produkti (toksini) koji su odgovorni za bolesti i poticanje imunološkog sustava. Osim uzročnika bolesti, cjepiva sadrže i brojne komponente koje su potrebni da bi cjepiva bila sigurna i efikasna. To su stabilizatori i prezervativi.Neki od njih našli su se na listi nepovoljnih tvari i smatraju se glavnim krivcem za negativne nuspojave cjepiva. Jedan od njih je thiomersal. Thiomersal je  prezervativ koji sadrži male količine žive. On se koristi za prevenciju rasta bakterija i gljivica u cjepivu. Visoke doze žive mogu biti toksične za  mozak i neke organe. Neki su liječnici okrivili thiomersal  za veću učestalost autizma u dječjoj dobi.No, ova činjenica nije znanstveno potvrđena. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija je objavila da nema zdravstvenih rizika od malih doza thiomersala u cjepivu, a osim toga cjepiva koje se danas primjenjuju  za cijepljenje dojenčadi i male djece ne sadrže thiomersal.

Adjuvansi u cjepivu služe da pojačaju imunološki odgovor na cjepivo kako bi bilo efikasnije i dugotrajnije. Upotreba adjuvansa, pojačivača imunološkog odgovora omogućuje smanjenje količine antigena u cjepivu i broj doza cjepiva koje je potrebno primijeniti da bi se postigao dugotrajni imunitet. Količina adjuvansa u cjepivu vrlo je mala i pokazala se sigurnom. S adjuvansima  su povezane blage lokalne reakcije na cjepivo u vidu otoka i crvenila na mjestu primjene cjepiva. Većina mrtvih cjepiva sadrži male količine aluminij hidroksida kao adjuvansa. Iako aluminij može biti toksičan u velikim količinama, male količine u cjepivu nemaju štetnih posljedica.

Nadalje, cjepiva mogu sadržavati male količine formaldehida, želatine i antibiotika koji ne predstavljaju zdravstveni rizik za dijete koje se cijepi. Male količine antibiotika neomicina ( u tragovima)  nalaze se u cjepivu protiv ospica, rubeole i zaušnjaka i mogu

izazvati alergijsku reakciju. Zato svaki liječnik prije cijepljenja uzima opširnu anamnezu kako bi uklonio i najmanji rizik od cijepljenja.

Nuspojave na cjepivo

Većina nuspojava na cijepljenje su blage i prolazne. Bol, otok i crvenilo na mjestu primjene cjepiva javlja se u oko 80% slučajeva unutar par sati od cijepljenja. Rjeđe  se može razviti povišena temperatura, bolovi u mišićima, glavobolja i gubitak teka. Ove opće reakcije na cjepivo češće su kod živih oslabljenih cjepiva i obično nestaju unutar nekoliko dana od cjepljenja. Najteža i najnepoželjnija reakcija na cjepivo je anafilaktička reakcija. Ova ozbiljna alergijska reakcija javlja se vrlo kratko nakon primjene cjepiva i može biti pogubna.Učestalost je  jedna do dvije anafilaktičke reakcije na milijun primjenjenih doza cjepiva.

 Kontraindikacije za cijepljenje

Kontraindikacija za cijepljenje mogu biti privremene i trajne.

Privremene kontraindikacije za cijepljenje su :

1.    trudnoća. Trudnice ne smiju primati živa cjepiva, a inaktivirana cjepiva ovisno o indikaciji i riziku (npr. protiv tetanusa, gripe, hepatitisa A i B, menigokoka i pneumokoka).

2.    imunosupresija – liječenje visokim dozama kortikosteroida, aktivni karcinomi, limfomi, leukemije kontraindikacija su za primjenu živih cjepiva, dok se inaktivirana cjepiva mogu primjeniti.

3.    HIV infekcija- ovisno o stadiju bolesti i zdravstvenom stanju, mrtva inaktivirana cjepiva dolaze u obzir, dok živa oslabljena cjepiva ne.

4.    blage bolesti (npr. gripa, jača prehlada, proljev). Cijepljenje treba odgoditi do oporavka.

Trajne ili apsulutne kontraindikacije za cijepljenje su:

teže alergijske reakcije na sastojke cjepiva (npr. jaja, antibiotike,stabilazatore, konzervans) ili na ranije primjenjeno cjepivo
encefalopatija unutar sedam dana od cijepljenja protiv hripavca. Danas je ova nuspojava izuzetno rijetka zahvaljujući primjene acelularnog cjepiva protiv hripavca.
 

Cijepljenje nije kontraindicirano kod blage prehlade, primjene antibiotika, kod kućnih kontakata trudnica i imunosuprimiranih osoba  (osim živog cjepiva protiv gripe i velikih boginja koje su iskorjenjene), kod dojilja, prijevremno rođene djece, alergije na druge alergene, a ne na sastojke cjepiva i samo cjepivo.

 Kalendar cijepljenja u Hrvatskoj

 Novorođenčad: BCG vakcinacija- protiv tuberkuloze

·            Ako su rođena u rodilištima cijepit će se BCG cjepivom.

·            Ukoliko nisu rođena u rodilištu cijepit će se BCG cjepivom do navršena dva mjeseca starosti.

·            Sva djeca koja nisu cijepljena u rodilištu odnosno do dva mjeseca starosti moraju se cijepiti BCG  cjepivom do navršene prve godine života.

Novorođenčad HBsAg (hepatitis B) - pozitivnih majki (sve trudnice se obvezno testiraju):hepatitis B imunizacija uz primjenu imunoglobulina, u rodilištu odmah po rođenju (NN 103/13), prema postekspozicijskoj shemi.

·         S navršena dva mjeseca života: Kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib-hep B + Pn

·         Nakon 2 mjeseca (8 tjedana): Kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib-hep B + Pn

·         Nakon 2 mjeseca (8 tjedana): Kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib-hep B + Pn (za nedonoščad)

2. godina života:

·             po navršenih 12 mjeseci života OSPICE-ZAUŠNJACI-RUBEOLA (MO-PA-RU) + Pn

·             kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib ili kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib-hep B (6-12 mjeseci nakon treće dpze DTaP-IPV-Hib-hep B)

6. godina života: 

·         DI-TE-PER acelularno (DtaP) ili dTap

I. razred osnovne škole:

·             OSPICE-ZAUŠNJACI-RUBEOLA (MO-PA-RU) (ili prilikom upisa) + POLIO (IPV)

VI. razred osnovne škole: 

·         Provjera cjepnog statusa za HEPATITIS B i nadoknada propuštenih cijepljenja prema potrebi.

VIII razred osnovne škole: 

·         DI-TE pro adultis (Td) ili dTap + POLIO (IPV)

Završni razred srednje škole:

·         Provjera cjepnog statusa i nadoknada propuštenih cijepljenja prema potrebi.

24 godine starosti:

·         Provjera cjepnog statusa i nadoknada propuštenod Td cijepljenja prema potrebi.

Nakon navršenih 60 godina života: 

·         ANA-TE

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)