Personalizirana kardiologija

Personalizirana kardiologija je personalizirani pristup kardiovaskularnim bolestima (KVB) koji koristi principe personalizirane medicine, a podrazumijeva izbor najboljeg liječenja bolesnika uzimajući u obzir nasljedne i okolišne čimbenike koji mogu utjecati na terapiju.

KVB-i su multifaktorijalne, te je njihov mehanizam nastanka ponekad veoma složen,  te je često teško postići ciljanu terapiju. Prilikom liječenja svakog kardiovaskularnog bolesnika neophodan je individualni pristup. Najučinkovitije liječenje će biti ono gdje liječimo uzrok, a ne simptome bolesti. Važno je kod svakog bolesnika ustanoviti uzročne čimbenike.

Genomika i proteomika su tehnologije koje olakšavaju razvoj personalizirane medicine. Personalizirana medicina integrira nove biotehnologije u poboljšanju razumijevanja patofiziologije bolesti, njezinim upravljanjem. U kardiologije se koriste brojne slikovne dijagnostičke metode (CT, MR, PET, koronarografija, scintigrafija srca), ali i neke nove tehnologije (robotika, 3D print) u svrhu individualiziranog pristupa.

Određivanje različitih biomarkera pomaže u identifikaciji osoba s povećanim kardiovaskularnim rizikom, diagnozi KVB-i, praćenju učinka terapije i regresije bolesti (npr.troponin, NTproBNP). Sve se više identificira novih biomarkera koje pomažu u personaliziranoj terapiji KVB-i.

 Kod nekih KVB-i koje mogu dovesti do nagle smrti snažna je genetska podloga bolesti (npr. hipertrofična kardiomiopatija, Brugada sindrom). Stoga je u svrhu dijagnoze važna molekularna dijagnostika, odnosno molekularna genetika. Rezultati genetskog ispitivanja pružaju podatke za najoptimalniji pristup liječenju nasljednih KVB-i. Genotipizacija je važna i kod osoba s nasljednim sklonostima KVB-ima kod kojih je neophodna rana prevencija jer spadaju u skupinu visokorizičnih bolesnika. Faramkogenomika/farmakogenetika se razvila u svrhu personaliziranog liječenja. Mnogobrojni su primjeri gdje je ona važna: zatajenje srca, arterijska hipertenzija, ishemijska bolest srca. U liječenju KVB-i kod svakog bolesnika treba uzeti u obzir nekoliko čimbenika: dob, rasa, komorbiditeti, lijekovi, bubrežna i jetrena funkcija. Odgovor na terapiju lijekovima je različit kod pojedinih bolesnika, a djelomično je uvjetovan genima. Farmakogenetikom možemo identificirati gene koji su odgovorni za različite individualne odgovore na primjenu kardiovaskularnih lijekova, kao i vanjske čimbenike koji na njih utječu. Genska analiza daje podatke o tome kakav odgovor na terapiju određenim lijekom možemo očekivati. Takva ispitivanja često su potrebna prilikom terapije varfarinom, statinima.

Personalizirana kardiologija je nužnost i očekuje se njezin daljnji razvoj u svrhu prevencije, dijagnostike i liječenja KVB-i.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?