Specifičnosti kardiovaskularnih bolesti kod žena – 1. dio

Veljača je mjesec osvješćivanja kardiovaskularnog zdravlja žena u SAD-u. 7. veljače ove godine se obilježio Dan pokreta „Go Red for Women“…

Veljača je mjesec osvješćivanja kardiovaskularnog zdravlja žena u SAD-u. 7. veljače ove godine se obilježio Dan pokreta „Go Red for Women“ kojim se želi ukazati na specifičnosti kardiovaskularnog zdravlja žena. U 16 godina postojanja pokret “ Go Red for Women“ potiče svijest o kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima kod žena širom svijeta kako bi pomogao ženama da shvate da su kardiovaskularne bolesti njihova najveća zdravstvena prijetnja, a ujedno ih potiče da poduzmu mjere kako bi smanjile svoj rizik. Pokret pomaže ženama da preuzmu brigu o svom zdravlju, zahtijeva jednak pristup zdravstvenoj skrbi svim ženama, ali i inzistira da se poveća udio žena u kardiovaskularnim istraživanjima. I u 21. stoljeću žene su nedovoljno zastupljene u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike.

Iako se gotovo 80-90% kardiovaskularnih događaja može spriječiti, kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti kod žena. Iznad 75g. života prevalencija kardiovaskularnih bolesti kod žena je veća u odnosu na muškarce. Kardiovaskularne bolesti mogu biti različite kod žena u odnosu na muškarce, žene mogu imati različite znakove ili simptome istih bolesti. Kako bismo poboljšali kardiovaskularnu skrb žena, potrebno je poznavati određene specifičnosti ženskog spola. Postoje razlike u kardiovaskularnoj patofiziologiji, diagnostici i ishodima liječenja. 2 su entiteta znatno češća i tipična za ženski spol: stresom izazvana kardiomiopatija (Takotsubo) i mikrovaskularna koronarna bolest (bolest malih arterija miokarda). Kod žena se često javlja neopstruktivna koronarna bolest, poremećaj funkcije malih arterija miokarda odgovornih za simptome angine pektoris, ishemijske bolesti srca. Prilikom nastanka infarkta miokarda češće viđamo koronarne arterije bez opstrukcije, erozije plakova, disekcije koronarnih arterija.

Kod žena često nalazimo na valvularne srčane greške i zatajenje srca. Degenerativne bolesti, ali i reumatskih bolesti koje češće zahvaćaju žene su najčešćim uzrokom promjena na mitralnim i aortalnim valvulama. Na žalost smrtnost je veća kod žena nakon kirurških intervencija na mitralnoj valvuli, dok je mortalitet također veći kod žena nakon kirurške zamjene aortalne valvule u odnosu na transaktetersku zamjenu.

Kod trudnica su kardiovaskularne bolesti također vodeći uzrok mortaliteta. Najčešće se radi o reumatskim bolestima čija je incidencija veća u nerazvijenim zemljama. Ostale kardiovaskularne bolesti koji povećavaju morbiditet i mortalitet trudnica su: prirođene srčane greške, zatajenje srca, hipertenzivna bolest srca, koronarna bolest srca. Najveći mortalitet od 40 do 100% uzrokuju: plućna arterijska hipertenzija, teška disfunkcija lijeve klijetke srca, dilatacija, odnosno aneurizma aorte u Marfanovom sindromu. Kod nekih trudnica se tijekom trudnoće razvije arterijska hipertenzija, preeklampsija, gestacijska šećerna bolest. Ovakva stanja ugrožavaju život trudnice i nerođenog djeteta. Kasnije u životu te su žene izložene većem riziku nastanka arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i kardiovaskularnih bolesti. Žene koje već boluju od navedenih bolesti trebaju pomno planirati trudnoću i prije začeća biti pod pojačanom skrbi ginekologa, kardiologa i obiteljskog liječnika, a u trudnoći trebaju biti zbrinute u specijaliziranim kliničkim centrima s multidisciplinarnim pristupom i skrbi specijalista fetalne medicine, ginekologa, kardiologa, anesteziologa, neonatologa.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Polifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci. Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi […]

EKG

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Kardiovaskularne bolesti

Imam povećanu vrijednost Apo B/apo A1, što mi savjetujete?

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 1.dio

U ovom tekstu ćete pronaći najnovije preporuke Radne skupine za kardiovaskularnu (KV) farmakoterapiju Europskog kardiološkog društva u svezi specifičnosti farmakoterapije KV bolesnika starije životne dobi. Sve je veći udio starijih osoba od 65 godina u populaciji. Starije osobe često boluju od dvije ili više kroničnih bolesti što zahtijeva istovremeno uzimanje više lijekova. Polifarmacija je istovremeno […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]