Iščašenje ramenog zgloba – 1. dio

Da bismo razlikovali istinsku slabost i slabost / ukočenost zbog bola, od ključne je važnosti da bolesnik bude bez boli.

Građa i funkcija ramenog zgloba?

Rameni zglob je kuglasti spoj između nadlaktične kosti i lopatice. Glava nadlaktične kosti (caput humeri) vodi prema plitkom i malom zglobu u lopatici (cavitas glenoidalis), što znači da je samo četvrtina glave nadlaktične kosti u dodiru sa zglobom. Ovakva građa daje ramenom zglobu širok raspon pokreta, ali je i razlog zašto je luksacija (iščašenje) ovog zgloba tako česta.

Budući da je zglob građen tako da omogućuje maksimalnu pokretljivost, stabilnost ramenog zgloba u potpunosti ovisi o okolnim mišićima i ligamentima. Hrskavični prsten (labrum glenoidale) obavija cijeli zglob, čineći zglob širim. Na labrum glenoidale se veže zglobna kapsula i tetiva duge glave bicepsa. U zidu zglobne kapsule postoje snažni ligamenti koji zajedno jačaju gornji, prednji i donji dio zgloba.

U pokretu se osovina ramenog zgloba stabilizira okolnim mišićima, i to tetivom duge glave bicepsa i mišićima rotatorne manžete. Rotatorna manžeta se sastoji od četiri mišića (supraspinatus, infraspinatus, teres minor i subscapularis) čiji je glavni zadatak centrirati glavu nadlaktične kosti u zglobu.

Rameni zglob ima najveći raspon pokreta u tijelu, što povećava rizik od iščašenja (luksacije). Rizik je najveći kod mladih sportski aktivnih muškaraca, te kod starijih žena koje padaju na ispruženu ruku. Prednje iščašenje ramenog zgloba se javlja u 95 posto slučajeva i znači da glava nadlaktične kosti  izlazi iz zgloba s prednje strane u odnosu na zglobno tijelo u lopatici. Postoji veliki rizik od ponovnog iščašenja i to po nekoliko puta kod pojedinaca koji su već imali iščašenje zgloba.

Klasifikacija

Prednje iščašenje (luksacija) ramenog zgloba

Prednje iščašenje ramenog zgloba je uzrokovano naglom i snažnom vanjskom rotacijom nadlaktice u abduciranom (nadlaktica odmaknuta od tijela) položaju ramena.

Bankart ozljede

Gotovo sva prednja iščašenja rezultiraju akutnom ozljedom u zglobu gdje labrum glenoidale (hrskavični prsten) se odvaja od hrskavice u lopatici.  Rendgenski pregled ponekad pokazuje i otpuštanje fragmenta kosti s ruba cavitas glenoidalis (hrskavica na lopatici), što se naziva koštana ozljeda Bankart. Ozljeda Bankart je dobila ime po britanskom ortopedu Arthuur Bankartu, koji je još 1923. opisao da je oštećena zglobna kapsula vjerojatno uzrok rezidualne (ostatne) nestabilnosti i opetovanih lezija ramenog zgloba.

Hill-Sachsova ozljeda

Hill – Sachsova ozljeda je prijelom na vanjskoj i stražnjoj strani glave nadlaktične kosti. Ova ozljeda se javlja kod oko 50 posto onih kojih imaju prednje iščašenje ramenog zgloba. Do ozljede dolazi zbog toga što se zglobna glava nadlaktične kosti snažno povlači prema prednjem rubu cavitas glenoidalis na lopatici kao rezultat tonusa mišića ramena.

 Stražnje iščašenje (luksacija) ramenog zgloba

Stražnje iščašenje ramenog zgloba čini manje od 5 posto sveukupnih ozljeda iščašenja ramena, što dovodi do toga da ponekad treba više vremena da bi se dijagnosticiralo. Na stražnju luksacija treba posumnjati kod strujnog udara, električne nesreće i epileptičnog napada.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ahilova tendinopatija

Bolno stopalo – 10. dio

Diferencijalna dijagnoza Isključiti potpunu ili djelomičnu rupturu Ahilove tetive. Kao pomoć tu je, između ostalog, Thompsonov test koji se provodi s pacijentom koji leži na trbuhu. U slučaju pozitivnog testa, nije primijećeno nikakvo ili malo kretanja u gležnju; tada je pukla Ahilova tetiva. U slučaju atipične prezentacije i nejasne dijagnoze, treba razmotriti trombozu potkoljenice, puknuće […]

Kalkaneus – petna kost

Bolno stopalo – 9. dio

Tendinopatija Ahilove tetive Učestalost Ahilova tendinopatija je stanje nakon preopterećenja tetive s učestalošću od 5 – 6 posto u fizički neaktivnih osoba i 9 posto u fizički aktivnoj populaciji. U većoj su mjeri pogođeni sportaši koji se bave trčanjem na duge staze, tenisom i atletikom. Etiologija i patogeneza Trenutno nema dokaza da je Ahilova tendinopatija […]

Bolno stopalo

Bolno stopalo – 7. dio

Stopalo je složeni dio sustava za kretanje koji pomaže u stabiliziranju udarnih sila i prilagodbi na različite površine te je stalno izloženo opterećenju. Ozljeda ovog djela sustava za kretanje može biti akutna ili kronična, kao npr. u slučaju preopterećenja. Iako su poremećaji povezani sa stopalom učestali, na žalost, nisu jako veliki znanstveni dokazi za metode […]

Kralježnica

Imam jake bolove u donjem dijelu kralježnice, molim pojašnjenje nalaza?

Kosti

Vježbe za smanjenu gustoću kostiju?

Bolno stopalo

Bolno stopalo – 6 dio

Diferencijalna dijagnoza Treba napraviti krve pretrage koji uključuju urat, SE, CRP i krvnu sliku kako bi se isključili giht ili druge upalne bolest kao što su reumatoidni artritis kao uzrok ukočenosti palca stopala. Treba isključiti i druge strukturne promjene zgloba poput halluxa valgusa. Liječenje Liječenje hallux rigidusa prvenstveno je konzervativno (neoperativno) i to u svrhu […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]