Kardiovaskularni bolesnici i potresi

Zadnjih mjeseci izloženi smo vanjskim štetnim utjecajima: COVID-19 pandemiji i vanjskom zagađenju zraka kojem je osobito zadnjih dana izložen Zagreb.

Zadnjih mjeseci izloženi smo vanjskim štetnim utjecajima: COVID-19 pandemiji i  vanjskom zagađenju zraka kojem je osobito zadnjih dana izložen Zagreb. Najučinkovitije su pri sprječavanju razvoja bolesti kod oba štetna čimbenika izolacija kod kuće i higijenske mjere. Međutim, pred tjedan dana Zagreb i njegovu okolicu zahvatio je razoran potres. Svi smo doživjeli psihički šok, kod mnogih je izazvao tjelesna oštećenja, izgubljen je jedan mladi život, mnoge obitelji i pojedinci su izgubili svoje domove.

Veliki stresni događaji povećavaju incidenciju akutnih kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih događaja. Znamo da su potresi među najsnažnijim prirodnim katastrofama. Uz uništenje infrastrukture, pa tako i zdravstvene, dolazi do prekida normalnog zdravstvenog sustava. U Zagrebu se unatoč oštećenju mnogih bolnica, domova zdravlja i drugih zdravstvenih objekata, te unatoč COVID-19 epidemiji, zdravstveni sustav održao, odmah se prilagodio novonastaloj situaciji i zadržao kontinuitet zdravstvene skrbi najpotrebitijima.

Tijekom i nakon potresa povećava se incidencija kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Iznenadni psihički i fizički stres dovodi do povećane aktivacije simpatikusa, porasta krvnog tlaka, srčane frekvencije, agregacije trombocita i povećane potrebe srčanog mišića za kisikom.

Žrtve potresa zbog materijalnih i ljudskih gubitaka ostaju dalje u kroničnom stresu, pa se često kod ljudi javlja poremećaj spavanja, anksioznost, depresija koji onda dodatno povećavaju kardiovaskularni rizik. Stoga je u što boljoj skrbi kardiovaskularnih bolesnika kod prirodnih katastrofa važna telemedicina kojom se uspostavlja bolja i brža komunikacija između pacijenta, obiteljskog liječnika, kardiologa, te pojedinih kardioloških timova na sekundarnoj i tercijarnoj razini. Važno je da svi kronični bolesnici imaju osiguranu zalihu lijekova za barem 2 tjedna, da im se osigura adekvatna ishrana prilagođena njihovim bolestima (šećerna bolest, arterijska hipertenzija, bubrežna bolest, kardiovaskularna bolest).

I u ovakvim okolnostima potrebna je prevencija neželjenih kardiovaskularnih događaja. U slučaju bilo kakvih subjektivnih promjena kod kardiovaskularnog bolesnika ili povećanja krvnog tlaka, potrebno je da u ovim okolnostima kad imamo i COVID-19 epidemiju, bolesnik telefonom ili elektronskom porukom kontaktira svog obiteljskog liječnika koji će mu dati savjet, a u slučaju potrebe konzultira se i kardiolog (telefonom, elektronskom porukom, elektronskom uputnicom). Svaka sumnja na akutni kardiovaskularni incident treba biti zbrinut u bolnici.

Mnoge zemlje su do sada bile izložene nizu potresa : Australija, SAD, Italija, Japan… Japan su pogodili mnogi potresi, ali jedan od najrazornijih i najjačih desio se 2011.g. jakosti 9,0 po Richterovoj ljestvici. Svojom razornom snagom doveo je do oštećenja i nuklearne centrale Fukushima, te su ljudi bili dodatno ugroženi radioaktivnom kontaminacijom. Taj potres je bio poticaj da Japansko kardiološko društvo, Japansko društvo za arterijsku hipertenziju i Japansko društvo za cirkulaciju donesu smjernice zbrinjavanja kardiovaskularnih bolesnika prilikom prirodnih katastrofa , pa tako i potresa.

Ocijenite članak

Ocjena 5.00 (broj glasova: 3)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci