Kako ostanak u kući zbog epidemije utječe na djecu?

Zbog globalne pandemije uzrokovane novim koronavirusom SARS-CoV-19 u cijelom su svijetu uvedene brojne protuepidemijske mjere.

Zbog globalne pandemije uzrokovane novim koronavirusom SARS-CoV-19 u cijelom su svijetu uvedene brojne protuepidemijske mjere. Od sredine ožujka 2020. prekinuta je nastava u svim hrvatskim školama, zatvoreni su vrtići, strogo je ograničeno zadržavanje na ulicama i drugim javnim mjestima, zatvorena su sva dječja i sportska igrališta. Život na kakav smo naučili iz temelja je promijenjen, nalazimo se u situaciji s kakvom se još nismo sreli, podjednako i odrasli i djeca.

Koja je uloga nastavnika i zašto je važno održavanje nastave 'na daljinu'?
Čovjek je društveno biće kroz sva životna razdoblja i druženje s vršnjacima u vrtiću i školi važan je dio psihološkog razvoja djeteta. Dnevne rutine vezane uz školske obaveze daju djetetu osjećaj strukture vremena i osjećaj sigurnosti. Znanstvenim studijama je pokazano da su djeca u periodima bez školskih obaveza manje fizički aktivna, više borave pred ekranima i imaju narušene obrasce spavanja i budnosti. Ti negativni učinci mogu biti još izraženiji u situaciji u kojoj se nalazimo, kada su djeca uglavnom u kući, bez mogućnosti interakcije s vršnjacima na otvorenom.

Državne institucije, škole i nastavnici ulažu veliki napor kako bi se priredili nastavni sadržaji prilagođeni za distribuciju putem televizijskih i internetskih komunikacijskih kanala. Održavanje kontinuiteta nastave nije važno samo u svrhu ostvarivanja zadanih ciljeva iz kurikuluma. Čak i više od toga, virtualna nastava je važna zbog povezanosti s nastavnicima i vršnjacima i kao spona s 'normalnim' životom.

Koje su uloge roditelja na koje ne smijemo zaboraviti?
U situaciji u kojoj obitelji provode gotovo cijele dane kod kuće, djeca će biti usmjerena na roditelje možda više nego ikad prije. Za većinu djece roditelji će i u ovoj situaciji biti uzor i najvažniji izvor informacija, oni će biti ti čiju će interpretaciju situacije djeca najlakše prihvatiti. Roditelji mlađe školske djece ponijet će svakako i dio odgovornosti za praćenje školskih obaveza. Djeci treba pomoći da razviju samodisciplinu i poticati samostalnost u izvršavanju obaveza.

Što još možemo napraviti?
Unatoč nepostojanju fiksnih dnevnih obaveza, pokušajte djetetu stvoriti i održavati svakodnevne rutine. Definirajte vrijeme odlaska na spavanje i vrijeme ustajanja. Napravite djetetu raspored izvršavanja školskih obaveza i pokušajte ga se pridržavati. Pomozite mu da si postavi realne dnevne i tjedne ciljeve. Potičite samostalnost u izvršavanju školskih obaveza.

Pokušajte ostvariti neku fizičku aktivnost (ples, vježbanje uz programe dostupne na internetu). Uključite dijete u obavljanje kućanskih poslova (npr. kuhajte zajedno). Fizička izolacija od vršnjaka i prijatelja ne mora značiti i socijalnu izolaciju, dozvolite djetetu da redovito kontaktira prijatelje i članove šire obitelji putem telefonskih razgovora, videopoziva i e-maila.
Koliko god angažiran roditelj bili i koliko god voljeli svoju obitelj, situacija u kojoj ste usmjereni jedni na druge 24 sata dnevno, na razmjerno dug period, i još k tome u zatvorenom prostoru, može biti pravi izazov. Imajte strpljenja za sebe i za druge, izbjegavajte sukobe i poštujte potrebu djeteta za privatnošću i osobnim prostorom ako je moguće.

Ocijenite članak

Ocjena 5.00 (broj glasova: 2)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci