Iščašenje ramenog zgloba – 2 dio

Bolesnikova ruka je često lagano otečena i okrenuta prema van ili prema unutra, te bolna na dodir. Uobičajeno je da se zdrava ruka koristi za pridržavanje ozlijeđene strane.

Prednje iščašenje (luksacija) ramenog zgloba.
Anamneza.
Bolesnik bi trebao objasniti kako je došlo do ozljede. Zatim reći ukoliko je bilo prijašnjih ozljeda ramena i simptoma i znakova nestabilnosti ili poremećaja pokretljivosti zgloba. Ako je bolesnik prethodno imao iščašenje, trebalo bi uzeti podatke o liječenju i rehabilitaciji.
Klinički pregled.
Treba napraviti status ramena ozlijeđene strane i usporediti ga sa zdravom stranom.
Bolesnikova ruka je često lagano otečena i okrenuta prema van ili prema unutra, te bolna na dodir. Uobičajeno je da se zdrava ruka koristi za pridržavanje ozlijeđene strane. Rameni zglob ne izgleda okruglo kao prije ili kao zdrava strana.
Treba ispitati pokretljivost i snagu mišića ruke, te osjet na ruci kao i pulzacije radijalne arterije u ručnom zglobu. Time se ispituje oštećenje živaca i krvnih žila koje prolaze u blizini ramenog zgloba. Navedena oštećenja su ipak rijetka, no moguća.
Treba sustavno ispitati mišiće i kosti oko zgloba te obratiti pažnju na reakciju boli i oštećenja tkiva.
Pokretljivost zgloba je obično vrlo ograničena u svim smjerovima. Ne bi trebalo poduzimati pasivno ispitivanje raspona pokreta u slučaju kliničke sumnje na iščašenje zgloba.
Rendgen.
Uvijek treba obaviti rendgenski pregled u tri projekcije kako bi se isključio prijelom.
Repozicija.
Prije repozicije ramenog zgloba (povratka nadlaktične kosti u zglob) treba pažljivo informirati bolesnika o metodi te mu dati adekvatan tretman lijekovima za smanjenje bola i opuštanje mišića. Važno je za obavljanje uspješne repozicije da se bolesnik osjeća sigurno i da se može opustiti. Ublažavanje boli sa infiltracijom lokalnog anestetika u zglob, do kojeg se najlakše može doći sa bočne strane. Ako je potrebno može se dati morfin intravenski. Kao mišićni relaksant (lijek za opuštanje) se daje normabel intravenski. Važno je poznavati različite metode repozicije, jer nijedna metoda nije uspješna svaki put. U 5–10 posto slučajeva repozicija u hitnoj službi nije uspješna, te se tada bolesnik mora zbrinuti operacijski u općoj anesteziji.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?