Pandemija bolesti Covid-19

Pandemija bolesti Covid-19 do 13. travnja 2020. godine proširila se u 210 zemalja svijeta….

Ukupno su oboljele 1.889.062 osobe, umrlo 117.596, a oporavilo se 438.176 oboljelih osoba. U ovom trenutku ukupna stopa smrtnosti je 6,2 %. Zemlje s najvećim brojem oboljelih su:

1.     Sjedinjene Američke Države gdje su registrirana 566.654 oboljela

2.     Španjolska sa 169.496 oboljelih te

3.     Italija sa 156.516 oboljelih osoba.

Na današnji dan u svijetu od Covida-19 boluje 1.333.290 osoba, od čega 1.282.485  (96 %) ima blagu kliničku sliku, a 50.805  (4 %) ima težu kliničku sliku.

U Republici Hrvatskoj do danas je od Covida-19 oboljelo 1.650 osoba, umrlo je 25, a oporavilo se 400 osoba. Distribucija oboljeli prema spolu je 50,7 % žena i 49,3 % muškaraca. Prosječna životna dob oboljelih osoba je 49 godina. Teža klinička slika i viša stopa smrtnosti su kod osoba starije životne dobi i s brojnim komorbiditetima.

SMANJENJE RIZIKA PRIJENOSA INFEKCIJE

Virus SARS-CoV-2 uzročnik je pandemijske bolesti Covid-19. Novi koronavirus se, kao i svi respiratorni virusi, prenosi kapljičnim putem u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom,  (npr. u kućanstvu, na radnom mjestu ili u zdravstvenim ustanovama), putem aerosola iz usta i nosa koje nastaju prilikom govora, kašljanja i kihanja inficirane osobe. SARS-CoV-2 virus izlučuje se kapljicama iz dišnih puteva i stolicom. Budući da svi putevi prijenosa SARS-CoV-2 virusa nisu do kraja razjašnjeni, naglasak je na prevenciji.

Najvažnije protuepidemijske mjere su:

  • izbjegavanja kontakta s oboljelom osobom,
  • držanje socijalne distance od dva metra,
  • redovito i često pranje ruku i
  • respiratorna higijena (korištenje i pravilna dispozicija papirnatih maramica, pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja očiju, usta i nosa),
  • redovito čišćenje i dezinfekcija prostora i površina.

Virus SARS-CoV-2 zadržava se na plastici i metalu do tri dana, na kartonskim površinama jedan dan, na bakrenim površinama četiri sata i u zraku najmanje 3 sata. Osobito je važno uz prozračivanja prostorija, redovito čišćenje i dezinfekcija prostora i površina (stolova, kvaka, prekidača za svijetlo, ručki, radnih stolova, telefona, tipkovnica, toaleta, umivaonika).  Za čišćenje i dezinfekciju koriste se sredstva na bazi alkohola, kvarternih amonijevih spojeva, natrijeva hipoklorita, hidrogen peroksida ili  solne kiseline.  

 OSOBNA ZAŠTITNA OPREMA ZDRAVSTVENOG OSOBLJA

U radu s oboljelim osobama za sve zdravstvene djelatnike najvažnije je:

  • pravovremeno otkrivanje osoba sa sumnjom na Covid-19,
  • izolacija osobe sa sumnjom na Covid-19,
  • brza dijagnostika radi potvrde sumnje te
  • zbrinjavanje, izolacija i
  • liječenje oboljelih osoba.

Zdravstveni djelatnici koji su izloženi riziku od infekcije Covidom-19 i zbrinjavanju potencijalne i/ili dokazane bolesnike od Covida-19 moraju koristiti opremu za osobnu zaštitu.

PRIMJENA OPREME ZA OSOBNU ZAŠTITU U KONTAKTU S PACIJENTIMA OBOLJELIMA OD COVID-19

Sve osoblje zdravstvene ustanove, bez obzira na stupanj rizika, mora nositi zaštitne kirurške maske i jednokratne rukavice.

Osobna zaštitna oprema osoblja u kontaktu s pacijentima oboljelim od Covida-19 ovisi o radnom mjestu:

I. stupanj zaštite – odnosi se na trijažu i opće izvanbolničke odjele. Osoblje koje radi na tim radilištima mora nositi jednokratne kirurške kape, jednokratne kirurške maske, radnu uniformu, jednokratne kirurške rukavice i prema potrebi jednokratnu izolacijsku odjeću.

II. stupanj zaštite – odnosi se na osoblje koje radi na izvanbolničkim odjelu za infektivne bolesti, hitnom prijemu, izvanbolničkom odjelu za respiratorne bolesti, izolacijski odjeli, nerespiratorne dijagnostičke pretrage potencijalnih bolesnika, slikovne pretrage potencijalnih bolesnika, dezinfekcija kirurških instrumenata potencijalnih bolesnika. Osobnu zaštitnu opremu čine jednokratna kirurška kapa, medicinska zaštitna maska  (FFP2), radna uniforma, jednokratna medicinska zaštitna odjeća, jednokratne lateks rukavice i zaštitne naočale.

III. stupanj zaštite – zdravstveno  osoblje koje provodi postupke  prilikom kojih se izlaže sekretu iz dišnih puteva, krvi ili drugim tjelesnim tekućinama (npr. trahealna intubacija, traheotomija, bronhofiberskopija, laringoskopija, gastroendoskopija itd.), kod autopsije ili operacije zaraženog i/ili potencijalno zaraženog bolesnika. Osobnu zaštitnu opremu čine: jednokratna kirurška kapa, medicinska zaštitna maska (FFP3), radna uniformna, jednokratna medicinska zaštitna odjeća, jednokratne lateks rukavice i full-face respiratory protective devices ili respirator za pročišćavanje zraka.

Prilikom uzimanja uzoraka iz dišnog sustava kod suspektnih bolesnika osoblje mora nositi vizire na temelju II. stupnja zaštite.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

COVID-19

Ako je osoba dobila koronu, a treba ići na kemoterapiju – koja je procedura?

COVID-19

Osobe rizične za razvoj depresije tijekom pandemije

Prema istraživanjima, osobe koje su već ranije imale depresiju, češće su ponovo razvile depresiju krajem 2020. godine. Istraživanje provedeno na više od 22.000 ispitanika u Kanadskoj longitudinalnoj studiji o starenju, osobe s poviješću 3.79 puta su češće imale depresiju tijekom pandemije, u odnosu na osobe koje nisu imale depresiju (studija je objavljena u International Journal […]

COVID-19

Možemo li u potpunosti vratiti osjet okusa i mirisa nakon covida?

Doslovno iščezne preko noći – tako oboljeli od bolesti COVID-19 najčešće opisuju gubitak osjeta mirisa i/ili okusa, jednog od popularnih simptoma ove bolesti. Ni autorica ovih redaka nije bila pošteđena ovog simptoma. Već tri dana nakon pojave prvih simptoma infekcije koronavirusom, pojavio se gubitak njuha i okusa. Jabuka odjednom više nije imala okus (i miris) […]

Cijepljenje

Cjepljenja u trudnoći

Razgovori o cjepljenju općenito, a pogotovo u trudnoći, nikada ne prolaze bez povišenih tonova, a nerijetko i prelaze granice kulturnog komuniciranja. Nečemu takovom svjedočimo zadnjih mjeseci, čak već i godinu dana, odnosno preciznije od kada se počelo govoriti o cjepivu protiv Covida-19, a rasprave su dovedene do usijanja s početkom cjepljenja protiv Covida-19. U osvrtu […]

COVID-19

Kada je potrebno dijete testirati na COVID 19?

S dolaskom hladnije sezone i početkom školske godine 2021./2022. u Hrvatskoj bilježimo očekivani porast oboljelih od COVIDa 19. Roditeljima, zdravstvenim djelatnicima i svima koji skrbe o djeci u interesu je smanjiti širenje virusa u dječjim kolektivima, kako bi se nastava i sve ostale dječje aktivnosti mogle neometano nastaviti. Postupanje s djecom koja su bila u […]

Anksioznost

Imam puno tegoba nakon što sam preboljela covid. Koje još pretrage moram napraviti da bi se osjećala bolje, da nisam anksiozna?