Iščašenje ramenog zgloba – 4.dio

Nakon luksacije prvog stupnja, prosječni rizik od ponovljenih luksacija je 30 posto.

Prednje iščašenje (luksacija) ramenog zgloba

Diferencijalne dijagnoze

Najvažnije diferencijalne dijagnoze su:

  • oštećenje rotatorne manžete (mišića koji stabiliziraju rameni zglob)
  • prijelom u području nadlaktične kosti
  • kod starijih osoba uvijek treba sumnjati na puknuće rotatorne manžete i nadlaktične kosti

Rehabilitacija

Nakon akutnog liječenja prednjeg iščašenja ramenog zgloba, bolesnici se upućuju na rehabilitaciju s ciljem postizanja stabilnosti ramena s obnovljenom funkcijom. Važno je odmah početi vježbati pokretljivost šake i lakta i pasivne kretanje u ramenom zglobu. Čim bol dopušta, treba svakodnevno izvoditi aktivne vježbe i treninge za stabilnost, te program provoditi najmanje 3 mjeseca.

Bolesnik treba izbjegavati izvoditi abdukciju u ramenu s vanjskom rotacijom prvih 6 do 8 tjedana kako bi se omogućilo zarastanje zglobne kapsule i ligamenta. Ukoliko tijekom rehabilitacije i fizikalne terapije dođe do sumnje na ozljedu rotatorne manžetne treba napraviti dodatnu obradu. Povratak sportu bi se trebao izbjeći dok se ne postigne puna pokretljivost i snaga (u odnosu na zdrave strane), što traje najmanje 3 mjeseca. Pojedinci koji se bave sportovima s velikim opterećenjem ramenog zgloba, kao npr. rukomet i bacanje koplja, bi trebali raditi vježbe specifične za sport prije povratka. Navedeno zahtjeva i do 6 mjeseci rehabilitacije.

Operativni ili neoperativni tretman

Bolesnici s iščašenem prvog stupnja se primarno liječe neoperativno sa strukturiranim rehabilitacijskim programom. Indikacija za upućivanje ortopedskom na operativni zahvat postoji ako bolesnik, unatoč završenoj rehabilitaciji, ima problema s nestabilnošću zgloba i sam želi napraviti operaciju.

Važno je zapamtiti da se operira ukoliko postoji funkcionalna nestabilnost, tj. poremećaji funkcije ruke i ramena kod bolesnika. Određene studije pokazuju da otprilike oko jedne četvrtine bolesnika ipak na kraju trebaju operaciju nakon određenog vremena.  

Čini se da je rizik od ponovne pojave iščašenja zgloba ramena manji kod pojedinaca koji su bili podvrgnuti operativnom zahvatu nego kod onih koji nisu bili operirani.

Artroskopska ili otvorena operacija?

Danas se stabilizirajuća operacija obično izvodi artroskopskom tehnologijom. Najčešći kirurški zahvat je anatomska rekonstrukcija. Istraživanja posljednjih godina pokazuju da su artroskopska i otvorena kirurgija usporedive u pogledu postoperativnih komplikacija, vremena rehabilitacije, oporavljene razine funkcije i rizika od ponovnog iščašenja.

Prognoza

Nakon luksacije prvog stupnja, prosječni rizik od ponovljenih luksacija je 30 posto. Pojedinci koji su bili podvrgnuti stabilizirajućoj operaciji (i artroskopskoj i otvorenoj operaciji) mogu očekivati ​​zadovoljavajuće rezultate koji traju s vremenom. Otprilike 90 posto tih osoba je bez ponovnog iščašenja i bave se sportom 10 godina nakon zahvata.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ahilova tendinopatija

Bolno stopalo – 10. dio

Diferencijalna dijagnoza Isključiti potpunu ili djelomičnu rupturu Ahilove tetive. Kao pomoć tu je, između ostalog, Thompsonov test koji se provodi s pacijentom koji leži na trbuhu. U slučaju pozitivnog testa, nije primijećeno nikakvo ili malo kretanja u gležnju; tada je pukla Ahilova tetiva. U slučaju atipične prezentacije i nejasne dijagnoze, treba razmotriti trombozu potkoljenice, puknuće […]

Kalkaneus – petna kost

Bolno stopalo – 9. dio

Tendinopatija Ahilove tetive Učestalost Ahilova tendinopatija je stanje nakon preopterećenja tetive s učestalošću od 5 – 6 posto u fizički neaktivnih osoba i 9 posto u fizički aktivnoj populaciji. U većoj su mjeri pogođeni sportaši koji se bave trčanjem na duge staze, tenisom i atletikom. Etiologija i patogeneza Trenutno nema dokaza da je Ahilova tendinopatija […]

Bolno stopalo

Bolno stopalo – 7. dio

Stopalo je složeni dio sustava za kretanje koji pomaže u stabiliziranju udarnih sila i prilagodbi na različite površine te je stalno izloženo opterećenju. Ozljeda ovog djela sustava za kretanje može biti akutna ili kronična, kao npr. u slučaju preopterećenja. Iako su poremećaji povezani sa stopalom učestali, na žalost, nisu jako veliki znanstveni dokazi za metode […]

Kralježnica

Imam jake bolove u donjem dijelu kralježnice, molim pojašnjenje nalaza?

Bolno stopalo

Bolno stopalo – 6 dio

Diferencijalna dijagnoza Treba napraviti krve pretrage koji uključuju urat, SE, CRP i krvnu sliku kako bi se isključili giht ili druge upalne bolest kao što su reumatoidni artritis kao uzrok ukočenosti palca stopala. Treba isključiti i druge strukturne promjene zgloba poput halluxa valgusa. Liječenje Liječenje hallux rigidusa prvenstveno je konzervativno (neoperativno) i to u svrhu […]

Kosti

Vježbe za smanjenu gustoću kostiju?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]