Zatajenje srca – biomarkeri i funkcionalni kapacitet

Zatajenje srca je kompleksan sindrom koji označava popuštanje srca kao pumpe, te nema adekvatnog punjenja i /ili pražnjenja krvi iz srčanih klijetki.

Zatajenje srca je kompleksan sindrom koji označava popuštanje srca kao pumpe, te nema adekvatnog punjenja i /ili pražnjenja krvi iz srčanih klijetki. Bolest je posljedica strukturnog i/ili funkcionalnog oštećenja srčanog mišića. Češće se javlja u starijom dobi i mnogo je različitih čimbenika koji dovode do nje. Zahtjeva kontinuirano liječenje, česte kontrole praćenja evaluacije bolesti- njezinog poboljšanja ili pogoršanja. U praćenju same bolesti koristimo većinom neinvazivne medicinske metode koje su lako  izvedive i ne opterećuju samog bolesnika. U tu svrhu određuju se u krvnoj plazmi različiti biomarkeri i kardiovaskularni funkcionalni testovi.

Biomarkeri iz krvi specifični za zatajenje srca omogućuju postavljanje inicijalne dijagnoze, prognozu bolesti, utvrđivanje učinka terapije svakog pojedinog bolesnika.

Biomarkeri praćenja zatajenja srca:

NATRIURETSKI PEPTIDI su peptidni hormoni sintetizirani u srcu, ali i drugim organima. Kod zatajenja srca najčešće se određuju BNP (Brain Natriuremic Peptide) i NT-proBNP ( N-terminal proBrain Natriuremic Peptide). Taj peptid srce sintetizira u većoj količini u slučaju zatajenja srca. Stoga ga koristimo u postavljanju dijagnoze zatajenja srca, osobito kao inicijalni test kod kroničnih stanja dok još nije učinjen ultrazvuk srca kod bolesnika. Određivanjem visine NT-proBNP možemo odrediti daljnje liječenje bolesnika. Tijekom liječenja praćenje tog  biomarkera, njegovih vrijednosti, daje nam podatke o prognozi bolesti i učinku liječenja.

TROPONINI su proteini uključeni u regulaciji kontraktilnosti srčanog mišića. Hs-troponin (high sensitive troponin) je marker oštećenja srčanog mišića ili nekroze u zatajenju srca. Određivanje hs-troponina omogućava prognozu bolesti. Visoka vrijednost upućuje na visok rizik mortaliteta. Visoke vrijednosti hs-troponina nalazimo i u akutnom koronarnom sindromu kod bolesnika sa zatajenjem srca.

SOLUBILNI ST2 (soluble suppression of tumorigenicity-2 (sST2)) je marker čiji porast u krvi označava lošiji ishod bolesti.

Osim određivanja biomarkera u praćenju zatajenja srca, važno je i praćenje funkcionalnog kapaciteta bolesnika. U tu svrhu se određuje tolerancija tjelesnog opterećenja. U procijeni kardiovaskularnog funkcionalnog kapaciteta mjeri se potrošnja kisika VO2 tijekom maksimalnog opterećenja. Taj test se zove KARDIOPULMONALNI TEST OPTEREĆENJA. Ovaj test omogućuje stratifikaciju u dijagnozi i prognozi bolesnika sa zatajenjem srca. Tijekom testa mjeri se arterijski tlak i prati elektrokardiografski odgovor.

Drugi test koji mjeri funkcionalna ograničenja bolesnika je 6-MINUTNI TEST HODA. On također daje podatke o kardiovaskularnom funkcionalnom kapacitetu tijekom hoda 6 minuta određenom brzinom. Koristan je u evaluaciji kroničnih bolesnika.

Kod bolesnika koji boluju od kroničnog zatajenja srca dolazi do gubitka snage koštanomišićnog sustava. U svrhu mjerenja mišićne funkcije služi nam test stiska šake dinamometrom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]