COVID-19 snažnije pogađa pretile i pothranjene

Opservacije ranijih pandemija, posebice znanja stečena promatrajući pandemiju influence koja je vladala 1918. do 1920. godine, ukazuju kako pothranjeni bolesnici razvijaju teže oblike bolesti.

To vrijedi i za brojne druge infektivne i kronične bolesti, te su brojni napori usmjereni na prepoznavanje i zbrinjavanje malnutricije u cilju boljih ishoda liječenja. Pandemijska influenca prije stotinu godina dogodila se netom nakon prvog svjetskog rata kada je vladala glad, bolest i pothranjenost, a visoka smrtnost objašnjena je među ostalim i tim čimbenicima te lošim uvjetima života. Malnutricija je oslabila imunosni sustav mnogih te ih učinila ranjivijim prema infektivnim bolestima poput tuberkuloze i gripe. Stoga se može reći da su glad i malnutricija neizravno odgovorne za milijune smrti u svijetu u to doba. 

U današnje doba, utjecaj nutritivnog statusa na učestalost i težinu bolesti COVID-19 promatramo kao dvostruko breme. U pothranjenih kroničnih bolesnika i osoba starije dobi možemo očekivati veću smrtnost i teže oblike bolesti. S druge strane, sada je nedvojbeno da veći problem predstavlja pretilost, budući da nam je tekovina „društva obilja“ donijela veliku učestalost pretilosti i prekomjerne tjelesne mase. Velika prevalencija debljine, posebice u razvijenim zemljama poput SAD-a, ali i Europe, uzrokovana je povećanom konzumacijom tzv. Zapadnjačke prehrane iznimno bogate zasićenim mastima i rafiniranim ugljikohidratima te siromašne vlaknima, nezasićenim mastima i antioksidansima. Podaci iz Italije i New Yorka, ukazuju da je među najtežim slučajevima COVID-19 bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja 26 % odnosno 41% pretilih. Preliminarni podaci iz Italije prikupljeni putem projekta GiViti temelje se na 928 bolesnika iz 76 jedinica intenzivnog liječenja, a pokazali su kako je čak 67% bolesnika pretilo ili prekomjerne tjelesne mase. Samo je 1% teško oboljelih bilo pothranjeno u talijanskim jedinicama intenzivnog liječenja. Studija objavljena prije nekoliko dana u časopisu JAMA pokazala je profil bolesnika zaprimljenih u bolnice u New Yorku tijekom ožujka. Udio pretilih bolesnika među ukupno 5700 ispitanika bio je 41%, a morbidno pretilih (BMI˃40) bio je 19%. Osim pretilosti, najčešći komorbiditeti bili su hipertenzija i dijabetes, slično kao i u Italiji.

Slika 1. Raspodjela bolesnika po spolu, dobi i BMI u talijanskim jedinicama intenzivnog liječenja (GiViTI COVID19)

 

Značajna povezanost pretilosti i povećanog mortaliteta prvi put je došla do izražaja prije nešto više od deset godina, prilikom pandemijske gripe izazvane virusom H1N1. Najveća smrtnost i najteži oblici bolesti bilježeni su upravo među pretilim bolesnicima. Pretile osobe imaju promijenjen imunosni odgovor, a prehrana bogata zasićenim mastima može uzrokovati kroničnu aktivaciju urođenog imuniteta i inhibiciju stečenog imuniteta. Poznato je kako je u patološkoj pretilosti smanjen baktericidni kapacitet polimorfonuklearnih leukocita, a postoji i izravna povezanost stupnja debljine i promijenjene stanične i humoralne imunosti. Negativna povezanost detektirana je i za aktivnost stanica ubojica (NK-stanica) i količinu tjelesne masti kod starijih žena i muškaraca te je smanjena funkcija T-limfocita.  

Općenito, smatra se da pretili imaju veću sklonost respiratornim infekcijama zbog mehaničkih i hormonalnih uzroka. Adipokini i citokini koje proizvode adipociti, te leptin, igraju središnju ulogu u modulaciji aktivnosti svih stanica imunosnog sustava, a poznato je kako se masno tkivo danas razmatra kao endokrini organ.

Iako COVID-19 pogađa sve populacijske i dobne skupine, najteže patologije i najveći mortalitet prisutni su među osobama starije dobi te u polimorbidnih bolesnika. Istodobno, starija dob i prisustvo komorbiditeta povezani su s lošijim nutritivnim statusom i sarkopenijom, neovisno o vrijednosti indeksa tjelesne mase (BMI). Povećane vrijednosti BMI povezane su s lošijom prognozom u polimorbidnih bolesnika s COVID-19, što ukazuje i na ulogu sarkopenijske pretilosti koja se očituje gubitkom mišićne mase i snage u pretilih osoba. Limfopenija, povijesni marker malnutricije i lošeg imunosnog statusa, negativni je prognostički čimbenik u oboljelih od COVID-19. Stoga je procjena nutritivnog statusa od iznimne važnosti prilikom zaprimanja COVID-pozitivnih bolesnika na liječenje, a prevencija i liječenje malnutricije i pretilosti jedan je oblik dugoročne strategije prevencije razvoja težih oblika bolesti COVID-19.  

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prehrana

Operirao sam slijepo crijevo

Adaptivni imunitet

Probiotici za imunitet

Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

kardiovaskularna prevencija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]

Mršavost

Kako se udebljati?

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Anti-candida dijeta

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Nutricionizam

Žučna dijeta i antikoagulansi

Nutricionizam

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Nutricionizam

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Nutricionizam

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]