Prijelom palčane kosti – 1. dio

Prijelom distalnog (donjeg djela) radijusa (palčane kosti) u starijih od 18 godina je najčešći prijelom u ruci i šaci.

Uvod.

Prijelom distalnog (donjeg djela) radijusa (palčane kosti) u starijih od 18 godina je najčešći prijelom u ruci i šaci. Distalni radius je donji dio palčane kosti koji ide u zglob s kostima šake i ulnom (lakatnom kosti), te čini ručni zglob. Učestalost je otprilike oko 30 novih slučajeva na 10 000 osoba godišnje. Tipični mehanizam ozljede je slučajni pad, gdje se bolesnik refleksno dočeka na podu s ispruženom rukom. Postoji više načina liječenja ovog prijeloma. Za potvrdu dijagnoze se napravi standardna rendgenska snimka (RTG) ručnog zgloba.

Mehanizam ozljede.

Tipičan mehanizam ozljede je pad na ispruženu ruku. Čimbenici koji utječu na ozljedu, a samim tim i na izgled loma, između ostalog su: stupanj energije (visok ili nizak), smjer sile i stupanj osteoporoze.
Jedan od najčešćih prijeloma distalnog (donjeg) radijusa je Collesov prijelom, u kojem se slomljeni fragment kosti naginje prema gore. Latinski naziv je fractura radii loco typico. Taj je prijelom 1814. godine prvi opisao irski kirurg i anatom, Abraham Colles.

Ostali načini prijeloma distalnog radiusa uključuju:

• intraartikularni prijelom - prijelom koji se nalazi u zglobu
• extraartikularni prijelom - prijelom koji se nalazi van zgloba
• otvoreni prijelom – kad slomljena kost probije kožu te izađe vani, takav prijelom se naziva otvorenim prijelomom. Ovaj tip prijeloma zahtijeva hitnu medicinsku pomoć zbog rizika od infekcije.
• multifragmentalni prijelom - kad se kost slomi na više od dva komada.

Važno je klasificirati vrstu prijeloma, jer je neke prijelome teže liječiti od drugih. Na primjer, intraartikularni prijelomi, otvoreni prijeloi i multifragmentalni prijelom se teže liječi od ostalih.

Simptomi.

Prijelom radiusa obično rezultira s izraženom, novonastalom boli, oteklinom i vidljivom deformacijom u zglobu. Ukoliko ručni zglob nije jako bolan ili deformiran, može se pričekati s pregledom kod liječnika. Tada bolesnik može sam imobilizirati ručni zglob dok ne ode liječniku na pregled.
Ukoliko je zglob jako bolan ili deformiran ili postoji poremećaj cirkulacije ili osjeta u šaci tada je bitno odmah potražiti pomoć medicinskog osoblja.

 

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci