Prijelom palčane kosti – 2. dio

Dijagnoza se postavlja nakon cjelokupne procjene razgovora s bolesnikom, kliničkog statusa i rendgenskih pregleda.

Dijagnoza bolesti.

Dijagnoza se sastoji od kliničkog pregleda te slikovnih / rengdenskih pretraga.

Vaskularni status (stanje krvnih žila) se ispituje s palpacijom radijalne i ulnarne arterije, te punjenjem kapilara na noktu. Punjenje kapilara na noktu dulje od 2 sekunde nakon pritiska na nokat se smatra znakom pogođene cirkulacije. Medijalni živac može biti oštećen zbog blizine prijeloma, pa se zbog toga treba ispitati osjet na vrhovima prstiju. Sumnja na prijelom ispituje se nakon odgovarajućeg ublažavanja boli i nakon što je provjeren status krvnih žila i živca.

Procjenjuje se postoji li oteklina, hematom, izbočenje ili otvorena ozljeda. Palpira se distalni radijus sa ručnim zglobim te kostima šake, te se identificirajte područje s najviše boli. Treba razlikovati boli površno u mekim dijelovima (mišićma i tetivama) ili dubini (kostima). Također je bitno dobro pregledati skafoidnu (čunastu) kost. Treba pregledati i podlakticu, prste i lakat jer mogu postojati kombinirane ozljede koje uključuju zglob, podlakticu i lakat.

Kod izražene boli i izrazito natečenog zgloba, palpacija može biti ograničena, ali živčani i krvožilni status uvijek treba pregledati i dokumentirati. U slučaju izraženih problema ili jasnog prijeloma s izbočinom kosti potrebno je razmotriti gips ili longetu prije rendgenskih pregleda, kao i adekvatno ublažavanje bola s lijekovima.

Standardni pregled je standardni rendgen zgloba (RTG). U slučaju nesigurnosti postoji li prijelom, dijagnostika se može kompletirati s računalnom tomografijom (CT) ili pregledom magnetskom kamerom (MR), ali navedene metode nisu prvi izbor za dijagnostiku.

Ne isključuje se dijagnoza ozljeda zgloba (fraktura, ozljeda ligamenta ili luksacija) samo na temelju negativnih nalaza rendgenskim pretragama. Dijagnoza se postavlja nakon cjelokupne procjene razgovora s bolesnikom, kliničkog statusa i rendgenskih pregleda.

Sljedeće ozljede su manje ili više česte kod prijeloma distalnog radiusa ili kod sumnje na istu:

-          oštećenja TFCC-a (triangular fibrocartilage complex) hrskavica koja daje stabilnost ručnom

-          prijelom skafoida ( čunaste kosti) ili drugih kostiju šake

-          prijelom donjeg djela ulne (lakatne kosti)

-          ozljeda ligamenata u ručnom zglobu ili šaci

-          iščašenje u zglobu.

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci