Prijelom palčane kosti – 2. dio

Dijagnoza se postavlja nakon cjelokupne procjene razgovora s bolesnikom, kliničkog statusa i rendgenskih pregleda.

Dijagnoza bolesti.

Dijagnoza se sastoji od kliničkog pregleda te slikovnih / rengdenskih pretraga.

Vaskularni status (stanje krvnih žila) se ispituje s palpacijom radijalne i ulnarne arterije, te punjenjem kapilara na noktu. Punjenje kapilara na noktu dulje od 2 sekunde nakon pritiska na nokat se smatra znakom pogođene cirkulacije. Medijalni živac može biti oštećen zbog blizine prijeloma, pa se zbog toga treba ispitati osjet na vrhovima prstiju. Sumnja na prijelom ispituje se nakon odgovarajućeg ublažavanja boli i nakon što je provjeren status krvnih žila i živca.

Procjenjuje se postoji li oteklina, hematom, izbočenje ili otvorena ozljeda. Palpira se distalni radijus sa ručnim zglobim te kostima šake, te se identificirajte područje s najviše boli. Treba razlikovati boli površno u mekim dijelovima (mišićma i tetivama) ili dubini (kostima). Također je bitno dobro pregledati skafoidnu (čunastu) kost. Treba pregledati i podlakticu, prste i lakat jer mogu postojati kombinirane ozljede koje uključuju zglob, podlakticu i lakat.

Kod izražene boli i izrazito natečenog zgloba, palpacija može biti ograničena, ali živčani i krvožilni status uvijek treba pregledati i dokumentirati. U slučaju izraženih problema ili jasnog prijeloma s izbočinom kosti potrebno je razmotriti gips ili longetu prije rendgenskih pregleda, kao i adekvatno ublažavanje bola s lijekovima.

Standardni pregled je standardni rendgen zgloba (RTG). U slučaju nesigurnosti postoji li prijelom, dijagnostika se može kompletirati s računalnom tomografijom (CT) ili pregledom magnetskom kamerom (MR), ali navedene metode nisu prvi izbor za dijagnostiku.

Ne isključuje se dijagnoza ozljeda zgloba (fraktura, ozljeda ligamenta ili luksacija) samo na temelju negativnih nalaza rendgenskim pretragama. Dijagnoza se postavlja nakon cjelokupne procjene razgovora s bolesnikom, kliničkog statusa i rendgenskih pregleda.

Sljedeće ozljede su manje ili više česte kod prijeloma distalnog radiusa ili kod sumnje na istu:

–          oštećenja TFCC-a (triangular fibrocartilage complex) hrskavica koja daje stabilnost ručnom

–          prijelom skafoida ( čunaste kosti) ili drugih kostiju šake

–          prijelom donjeg djela ulne (lakatne kosti)

–          ozljeda ligamenata u ručnom zglobu ili šaci

–          iščašenje u zglobu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]