Prijelom palčane kosti – 4. dio

Nakon skidanja gipsa se kreće s fizikalnom terapijom u svrhu povratka snage i pokretljivosti ručnog zgloba i šake.

Praćenje bolesnika.

Pri kontroli bolesnika nakon prijeloma se procjenjuje distalni status, bol, oteklina, te izgled i položaj gipsa. Također se i radi kontroli rendgen (RTG) radi procjene stabilnosti loma i kontrole zarastanja prijeloma. Izliječeni prijelom nije upaljen i bolan pri palpaciji izravno preko prijeloma, iako zglob i ruka u suprotnom mogu biti ukočeni i bolni. Nakon skidanja gipsa se kreće s fizikalnom terapijom u svrhu povratka snage i pokretljivosti ručnog zgloba i šake.

Liječenje prijeloma distalnog radijusa povezano je s relativno visokom stopom komplikacija, a mnogi bolesnici mogu imati zaostale probleme raznih vrsta. Nakon operacije je važno postići puni pokret prstiju što je prije moguće. Ako se ne može potpuno pomaknuti prste u roku od 24 sata zbog boli i / ili otekline treba napraviti dodatan pregled.

 U učestale komplikacije ubrajamo:

–          oštećenja TFCC-a (triangular fibrocartilage complex) hrskavica koja daje stabilnost ručnom zglobu

–          ne zaraštanje ili „krivo“ zaraštanje prijeloma

–          algodistrofija – konstantna bol koji se mora liječiti agresivno lijekovima.

–          oštećenje živaca / neuropatija

–          smanjenja pokretljivost ručnog zgloba i prstiju

–          posttraumatski osteoartritis

–          spontana ruptura tetiva mišića koji su u blizini zgloba

 Kada se procjenjuju komplikacije, pametno je sistematično podijeliti probleme u odnosu na strukture kao npr. na kost, na zglobove, ligamente, tetive, osjet, cirkulaciju i slično.

Pri procjeni radne sposobnosti i potrebe za bolovanjem razmatra se je li ozlijeđena dominantna ili ne-dominantna ruka i kakav posao bolesnik obavlja.

Obično bolesnik mora biti na bolovanju tijekom razdoblja nošenja gipsa. Čak i tijekom faze rehabilitacije, često postoji potreba za bolovanjem s ukupnim bolovanjem do 3 mjeseca. Naravno to ovisi o poslu koji bolesnik obavlja i opterećenju rada koji bolesnik ima. Bitno je uzeti u obzir i komplikacije pri procjeni radne sposobnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]