Utjecaj virusa COVID-19 na mentalno zdravlje – 1. dio

Intervencije koje se ističu kao važne u umanjivanju pojave stresa u općoj populaciji su: procjena točnosti informacija, poticanje socijalne podrške, smanjivanje stigme vezane uz bolest, održavanje normalnog života koliko je moguće uz poštivanje mjera sigurnosti, korištenje dostupnih psihosocijalnih službi, posebice online službi, kada je to potrebno.

U preglednom članku autor Ravi Philip Rajkumar prikazuje potencijalni učinak virusa COVID-19 na mentalno zdravlje, istražujući pri tom specifičan utjecaj na pojedinačne populacije.

U nekim zemljama ističe se negativna uloga nepredvidivosti, nesigurnosti i ozbiljnosti bolesti te netočnih informacija i socijalne izolacije na pojavu stresa i mentalnih poremećaja. U drugim se zemljama ističu ekonomske posljedice virusa COVID-19 i njegov učinak na osjećaj blagostanja, kao i vjerojatno visoke razine straha i paničnog ponašanja, kao što su skupljanje i gomilanje različitih vrsta resursa, u općoj populaciji. Ova su istraživanja također ukazala na postojanje rizičnih populacija za razvoj negativnih posljedica na mentalno zdravlje, a uključeni su pacijenti pozitivni na COVID-19 i njihove obitelji, osobe s postojećom tjelesnom ili psihijatrijskom bolešću te zdravstveno osoblje.

Intervencije koje se ističu kao važne u umanjivanju pojave stresa u općoj populaciji su: procjena točnosti informacija, poticanje socijalne podrške, smanjivanje stigme vezane uz bolest, održavanje normalnog života koliko je moguće uz poštivanje mjera sigurnosti, korištenje dostupnih psihosocijalnih službi, posebice online službi, kada je to potrebno. Smatra se da takve mjere mogu osnažiti društvo u prilagodbi na pandemiju. Od sličnih strategija navode se također uloga ranog prepoznavanja mentalnih poremećaja, jačanje poveznica između socijalnih i bolničkih službi te osiguranje točnih informacija općoj populaciji kako bi se što više umanjile maladaptivne reakcije u vidu panike i paranoje vezano uz samu bolest i njezino širenje. Također, istraživanja ističu ulogu anksioznosti kao prevladavajućeg emocionalnog odgovora na pojavu pandemije te na potrebu pravilnog obučavanja zdravstvenog osoblja i optimalno korištenje svih mogućnosti u pružanju usluga za očuvanje mentalnog zdravlja.

S druge strane, tjeskoba vezana uz zdravstveno stanje odnosi se na pogrešno tumačenje percipiranih tjelesnih senzacija i promjena, a koja pod utjecajem netočnih ili pretjeranih informacija iz medija može postati pretjerana. Kod nekih se osoba to može manifestirati kao poremećaj prilagodbe (ponavljanje medicinske konzultacije, izbjegavanje medicinskih pregleda kod pojave ozbiljnih simptoma ili bolesti, gomilanje određenih namirnica, itd.), a u široj populaciji može se javiti nepovjerenje u javne autoritete i žrtvovanje određenih skupina ili populacija.

 

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci