Akutni koronarni sindrom

Akutni koronarni sindrom je medicinski sindrom koji se koristi za stanja koja dovode do naglog smanjenja protoka krvi do srca. Inače se opisuje kao bol u prsima, koju je moguće osjetiti tijekom srčanog napada, odmaranja, fizičke aktivnosti ili psihičkih stresa (strah, ljutnja itd).

Definicija: akutni koronarni sindrom je medicinski sindrom koji se koristi za stanja koja dovode do naglog smanjenja protoka krvi do srca. Inače se opisuje kao bol u prsima, koju je moguće osjetiti tijekom srčanog napada, odmaranja, fizičke aktivnosti ili psihičkih stresa (strah, ljutnja itd).
Nastanak akutnog koronarnog sindroma: iznenadna (akutna) opstrukcija ( začepljenje) koronarnih arterija. Posljedice su većinom ovisne o stupnju opstrukcije (začepljenje).
Često se dijagnosticira tek u bolnici, a izlječiv ako je dijagnoza pravovremena.
Simptomi (znakovi) akutnog koronarnog sindroma su uglavnom isti kao i kod srčanog udara i ako se ne tretira brzo može doći do razvoja srčanog udara.
Važno je da se simptomi shvate vrlo ozbiljno i odmah potraži liječnička pomoć.
1. Bol u prsima (angina pectoris) je osjećaj topline, pritiska li stezanja koji traje nekoliko minuta ili duže.
2. Bol se može osjetiti i drugdje u tijelu na primjer na lijevoj nadlaktici ili u donjoj vilici, u leđima i u žličici.
3. Mučnina i povraćanje.
4. Iznenadno, jako znojenje
5. Kratkoća daha (dispneja)
Uzroci akutnog koronarnog sindroma:
Razvije se polako tijekom vremena izgradnjom plakova u koronarnim arterijama srca.
Plakovi su sastavljeni od masnih naslaga koje uzrokuju sužavanje srčanih arterija i tim otežavaju protok krvi kroz njih.
Te nakupine su poznate kao ateroskleroza. Takvo stanje znači kako srce ne može pumpati dovoljno krvi bogate kisikom u ostatak tijela , što uzrokuje bol u prsima ili čak srčani udar.
Ako jedan od plakova pukne, to može dovesti do srčanog udara. Krvni ugrušak će se formirati na mjestu puknuća i blokirati protok krvi kroz arterije.
Dijagnoza akutnog koronarnog sindroma:
Akutni koronarni sindrom većinom se pojavljuje kod muškaraca u tridesetima i žena u četrdesetima. Glavni simptomi su nelagoda i bol u prsima. Dobna granica je znatno niža kada su u pitanju dijabetičari.
EKG je najvažnija pretraga koju je potrebno učiniti 10 minuta od pojave simptoma. Srčani infarkt na EKG-u je vidljiv već u prvih 10 minuta. Na temelju rezultata EKG-a, odlučuje se o daljnjim dijagnostičkim postupcima.
EKG promjene su ST depresija, ST elevacija i inverzija T vala
Infarkt srčanog mišića (miokarda) dijeli se na NSTEMI infarkt (infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta i stvaranja Q zubaca), te STEMI infarkt (infarkt miokarda s elevacijom ST segmenta) s promjenama EKG-a u obliku elevacije ST segmenta. Q zupci mogu postojati, međutim elektrokardiografska dijagnoza može biti otežana ako je u pitanju blok lijeve grane.
Srčani ili kardiomarkeri su druga pretraga koja se radi kada je u pitanju akutni koronarni sindrom. To su srčani enzimi koji se ispuštaju u krv nakon odumiranja srčanih stanica.
Rutinske dijagnostičke pretrage nemaju specifičnu dijagnostičku vrijednosti. Kod bolesnika s ishemijom može se primjenjivati koronarna angiografija kojom se prikazuje protočnost krvi kroz srčane arterije.
Liječenje akutnog infarkta miokarda obavlja se u koronarnoj jedinici ili u jedinici intenzivnog liječenja. Glavni cilj liječenja je uspostaviti protok krvi kroz začepljenu koronarnu arteriju te tako omogućiti opskrbu miokarda kisikom.
Liječenje akutnog koronarnog sindroma razlikuje se ovisno o simptomima i o tome kako su blokirane koronarne arterije.
Liječnik može vam preporučiti lijekove za ublažavanje bolova u prsima i poboljšanja protoka krvi kroz srca, kao što su:
1. Acetilsalicilna kiselina koja smanjuje zgrušavanje krvi i potpomaže protok krvi kroz sužene arterije srca.
2. Trombolitici - lijekovi koji pomažu kod otapanja krvnog ugruška koji blokira protok krvi u srce, kod srčanog udara takvi lijekovi povećavaju šansu preživljavanja i smanjuju oštećenja srca.
3. Nitroglicerin ili isosorbidmononitrat (Nitrati) za tretiranje boli u prsima i angine, privremeno proširuje sužene krvne žile te poboljšava protok krvi.
4. Blokatori Beta receptora (atenolol, metoprolol, karvedilol, bisoprolol i nebivolol) pomažu opustiti srčani mišić, usporiti rad srca i smanjiti krvni tlak, povećati protok krvi kroz srce, smanjuju bolove prsima i moguću štetu na srcu tijekom srčanog udara.
5.Inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE : lizinoprril, ramipril, perindopril ) i blokatori angiotenzinskih receptora (ARB: losartan, valsartan, telmisartan). Ovi lijekovi povećavaju protok krvi, snižavaju krvni tlak te mogu spriječiti drugi srčani udar.
6. Blokatori kalcijskih kanala (amlodipin, lacidipin, lerkanidipin) opuštaju srce i povećavaju protok krvi, a propisuju se ako se simptomi ne povuku nakon uzimanja nitrata i blokatora beta receptora.
7. Lijekovi za snižavanje kolesterola (statini - simvastatin, atorvastatin, rosuvastatin) mogu sniziti razinu kolesterola što smanjuje mogućnost depozita plaka.
8. Klopidogrel pomaže kod sprječavanja formiranja krvnih ugrušaka no povećava rizik od krvarenja.

Kirurgija i drugi postupci u liječenju akutnog koronarnog sindroma
Ako lijekovi nisu dovoljni za povećanje protoka krvi kroz srce, može se preporučiti jedan od slijedećih postupaka:
1. Angioplastika i stentiranje: To je postupak kojim se proširuje sužene srčane (koronarne) arterije i u koje se postavlja metalna mrežica odnosno potporni umetak (stent). Također angioplastika može biti učinjena i laserskom tehnologijom.
2. Revaskularizacija miokarda ili aortokoronarno premoštenje (bypass) je postupak kojim se omogućuje protok krvi oko blokirane koronarne arterije .

Komplikacije akutnog koronarnog sindroma
1. Električna disfunkcija (poremećaj srčanog električnog generatora). Ta komplikacija se pojavljuje kod 90% bolesnika. Najčešće komplikacije koje dovedu do smrti unutar 72 sata su tahikardija (ubrzano lupanje srčanog ritma), ventrikulska tahikardija i ventrikulska fibrilacija (treperenje klijetki). Asistolija (prestanak srčanog ritma) nije uobičajena.
Kod takvih bolesnika važno je odrediti oksigenaciju krvi i poremećaje elektrolita koji mogu izazvati poremećaje srčanog ritma.
2. Zatajenje srca je česta pojava kod bolesnika koji su pretrpjeli veliki infarkt srca te kod bolesnika koji imaju arterijsku hipertenziju ili dijastoličku disfunkciju miokarda.
3. Ruptura miokarda (puknuće srčanog mišića) pogađa svega 1% bolesnika s akutnim srčanim udarom. U prosjeku uzrokuje 15% bolničkih smrti.
4. Aneurizme ventrikula
5. Ruptura (puknuće) papilarnih mišića
6. Hipotenzija (pad krvnog tlaka) i srčani ugrušak (kardiogeni šok).
7. Ishemija ili infarkt desne klijetke.
8. Ponavljana ishemija.
9. Murlana tromboza (stvaranje ugrušaka u srčanim šupljinama)
10. Perikarditis (upala osrčja)

Prognoza u slučaju akutnog koronarnog sindroma
U slučaju nestabilne angine u 30% bolesnika javlja se infarkt miokarda unutar 3 mjeseca. Nagla srčana smrt je nešto rjeđa.
Kada je riječ o NSTEMI I STEMI bolesnicima ukupna smrtnost iznosi 30%. Gotovo 60% bolesnika umre prije dolaska u bolnicu. Stopa smrtnosti u bolnici iznosi oko 10% a većinom je posljedica srčanog ugrušaka.
Srčana sposobnost nakon oporavka od srčanog udara većinom je ovisna o tome koliki je dio srčanog mišića preživio infarkt.

Samopomoć u slučaju akutnog koronarnog sindroma
Ako osjetite neuobičajenu bol u prsima (treba napomenuti kako bol u prsima nije uvijek i srčana bol što je česta pojava u kardiološkoj ambulanti) koja ne prestaje te vam se čini kako se simptomi pogoršavaju pozovite hitnu. Pokušajte se smiriti koliko je moguće, dok vam se ne pruži stručna medicinska pomoć.
Navesti ćemo mjere koje su potrebne nakon pružanja pomoći, a odnose se na kvalitetu života nakon teškoća:
1. Pušenje je strogo zabranjeno.
Srčane bolesnike se potiče na posebno strogu apstinenciju budući da pušenje može znatno pogoršati simptome i dovesti do još težih posljedica.
2. Većina bolesnika koji su preživjeli srčani udar ima slab apetit. Ukusna hrana u manjoj količini može djelovati poticajno-blaga dijeta koja uključuje male količine kolesterola i zasićenih masti.
3. Prvih nekoliko dana u bolnici savjetuje se posjeta samo užih članova obitelji te kratki telefonski razgovori.
4. Gotovo svi bolesnici trećeg dana u bolnici mogu osjetiti potištenost (depresiju), zato se dozvoljava gledanje TV-a, čitanje novina ili neka druga aktivnost koja može zabaviti bolesnika.
5. Tjelesna aktivnost se većinom počinje pojačavati nakon 3-6 tjedana od otpusta iz bolnice.
6. Većina bolesnika ima strah kad je u pitanju nastavak seksualne aktivnosti, bitno je napomenuti kako ona dolazi u obzir kad to liječnik odobri.
7. Redovita tjelovježba trebala bi pomoći kada je riječ o srčanom zdravlju..

Prehrana je najbolji prirodni lijek.
1. Namirnice koje su bogate antioksidansima - rajčica, borovnica, ribizl, malina, trešnje, lubenica, naranča, šipak.
2. Prehrana bogata omega3 masnim kiselinama - plava riba, losos, orasi, bademi, lanene sjemenke, bučino ulje.
3. Konzumacija prehrane siromašne zasićenim masnim kiselinama i jednostavnim šećerima.
4. Minimalan unos kuhinjske soli do 5 grama dnevno.
5. Integrirane žitarice, zobene i ražene pahuljice, lanene i sezamove sjemenke, nemasno mlijeko (0.9% udio kolesterola) i voće.
6. Financijski povoljan, a hranjiv obrok su variva na bazi heljde ili ječme, razne kaše s grahom i korjenastim povrćem.
7. Sok od cikle utječe na bolji protok krvi.
8. Maslinovo ili bučino ulje, suncokretovo i sojino ulje se mogu upotrebljavati minimalno.
9. Bijeli kruh i ostala peciva koja su bazirana na bijelom brašnu potrebno je u potpunosti izbaciti.
10. Prirodni lijekovi za koje ste čuli od prijatelja nemojte uzimati bez konzultacije s liječnikom, jer oni mogu usporiti ili potpuno uništiti djelotvornost lijekova propisanih od strane kardiologa.

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)