Zdravlje  mozga

Mozak se mijenja s godinama, a njegovo funkcioniranje se  mijenja zajedno s njim. Određeno slabljenje intelektualnih funkcija može biti  posljedica starenja ali nastanak njihovog oštećenje nije neizbježan. Pravodobnim usvajanjem zdravih navika oštećenje intelektualnih funkcija  može se izbjeći.

Za zdravlje mozga potrebna je uravnoteženo  funkcioniranje  nekoliko  različitih funkcija

1.       Kognitivne funkcije- sposobnost logičkog razmišljanja, učenja i pamćenja - važna je komponenta zdravlja mozga.

2.       Motoričke funkcija – primarno se odnosi na kontrolu  pokreta ali i na ravnotežu

3.       Emocionalne funkcija – emocije i ponašanje

4.       Osjetna funkcija – uključuje osjete dodira, pritiska, boli i temperature te osjete vida, sluha i njuha.

Životni stil ima snažan utjecaj na zdravlje mozga. Prehrana, fizička aktivnost, socijalni angažman, san  i nošenje sa stresom je presudno važno za zdravlje mozga.

Fizička aktivnosti

Za zdravlje mozga vrlo je bitna  fizička aktivnost. Studije su pokazale da je fizička aktivnost  povezana  s manjim rizikom pada kognitivnih sposobnosti.  Kardiovaskularne  vježbe koje povećavaju broj otkucaja srca povećavaju  dotok krvi u  mozak i vrlo dobro djeluju na zdravlje mozga. Osim na zdravlje mozga dobro djeluju i na tjelesno zdravlje smanjujući  potencijalne  čimbenike  rizika za  zdravlje  poput visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti  i visokog kolesterola. Fizičke aktivnosti koje su praćene mentalnim i društvenim angažmanom, poput hodanja s prijateljima, šetnja psa, pohađanja plesnog tečaja, vježbanja u grupi  posebno dobro djeluju na zdravlje mozga. Redovita fizička aktivnost osim što djeluje na zdravlje mozga poboljšava snagu mišića i ravnotežu i time smanjuje  rizik od pada. Padovi su vodeći uzrok smrtnih ozljeda kod starijih odraslih osoba, a trećina odraslih starijih od 65 godina pada svake godine. Padovi praćeni ozljedama  glave mogu utjecati na sposobnost  mozga da normalno funkcionira, uzrokujući nesvjesticu, zbunjenost i druge simptome. Prije započinjanja novog programa vježbanja svakako bi bilo dobro posavjetovati se  s liječnikom.  

Kontrola rizičnih čimbenika za zdravlje

Za očuvanje  zdravlja mozga bitno je  usvojiti zdrave životne navike. Veliki broj znanstvenih studija upućuju da pušenje, konzumacija alkohola, pretilost, dijabetes, visoki kolesterol i visoki krvni tlak negativno utječu na zdravlje mozga.

Kognitivna stimulacija

Znanstvene studije su pokazale  da moždane aktivnosti potiču nove veze između živčanih stanica   razvijajući neurološku "plastičnost" i gradeći funkcionalnu rezervu koja osigurava zaštitu protiv budućeg gubitka stanica. Kognitivne aktivnosti mogu zaštititi mozak uspostavljanjem "kognitivne rezerve" koja  pomaže  mozgu da postane prilagodljiviji te nadoknađuje promjene u mozgu koje su povezane s godinama ili koje nastaju kao posljedica različitih bolesti. Kognitivna rezerva  počinje se razvijati u djetinjstvu i jača u odrasloj dobi. Ljudi koji nastavljaju učiti,  razvijaju nove vještine i interese, grade i poboljšavaju kognitivnu rezervu svog mozga. U  mentalno stimulativne aktivnosti ubrajamo  čitanje, pohađanje tečajeva, učenje novog jezika, plesa ili sviranje instrumenta, rješavanje  matematičkih problema, slikanje, crtanje  i slično. Kao najkorisniji vid kognitivne stimulacije je kognitivni trening. U velikoj znanstvenoj studiji „Ispitivanje naprednog kognitivnog treninga za samostalne  i vitalne starije osobe (AKTIVNO)“ sudjelovale su  zdrave odrasle osobe starije od  65 godina. Rađen je kognitivni trening  pamćenja i  razmišljanja. Rezultati  su pokazali da su kognitivne funkcije u sudionika poboljšane za  područje koje je trenirano te da je efekt  poboljšanja trajao i  10 godina nakon završetka treninga. Za mozak je bitno da ima što više intelektualne stimulacije jer što je veća stimulacija to se koristi više različitih neuronskih krugova. Sve što je novo predstavlja intelektualnu stimulaciju za mozak.

Zdrava prehrana

Zdrava prehrana osim što može pomoći u očuvanju zdravlja  mozga može smanjiti rizik od mnogih kroničnih bolesti, poput srčanih bolesti ili dijabetesa. Općenito, zdrava prehrana sastoji se od voća i povrća; cjelovitih žitarica;  mliječnih proizvoda s malo masti ili nemasnih; bogata je omega-3 masnim kiselinama. Ovakav način prehrane predstavlja takozvanu „mediteransku prehranu“  koja je bazirana na  voću i povrću, orašastim plodovima, maslinovom ulju  i avokadu, a ograničava crveno meso. Postoje znanstveni dokazi da ljudi koji jedu "mediteransku dijetu" imaju manji rizik od razvoja  kognitivnih oštećenja. MIND dijeta - hibrid mediteranske prehrane i DASH dijeta zdrava za srce, s dodatnim naglaskom na bobicama i lisnatom povrću - kreirana je upravo za jačanje zdravlja mozga. Pokazano je da smanjuje izglede od Alzheimerove bolesti. Bitno je kontrolirati i količinu hrane te piti dovoljno vode i druge tekućine. Ne treba pretjerivati s kavom obzirom da kava zbog kofeina može izazvati poteškoće usnivanja te se  preporuča jedna ili dvije šalice ujutro, a iz 14 h samo napici bez kofeina.

Spavanje

Ključni način za funkcioniranje mozga je san. Postoje neke teorije da spavanje pomaže u uklanjanju abnormalnih proteina u  mozgu i konsolidira uspomene, što povećava ukupnu memoriju i zdravlje mozga. Za odraslu osobu bitno je da dobije sedam do osam uzastopnih sati spavanja po noći, a ne fragmentirani san od dva ili tri sata. Uzastopno spavanje daje  mozgu vremena da učinkovito učvrsti i pohrani svoja sjećanja. Znanstvene studije su pokazale da spavanje osim što ima pozitivne učinke na zdravlje mozga poboljšava raspoloženje i  imunološki  sustav.

Socijalno povezivanje

Povezivanje s drugim ljudima putem društvenih aktivnosti  može održati mozak aktivnim i može sniziti rizik za neke zdravstvene probleme. Prilikom druženja nekoliko različitih dijelova  mozga su aktivni,  prilikom slušanja razgovora i formuliranja odgovora. Nedovoljno društvena aktivnost koja je imala za posljedicu socijalnu izolaciju i osjećaj usamljenosti  se u znanstvenim studijama pokazala kao  loša za zdravlje mozga. Studije su pokazale da je usamljenost  povezana s većim rizikom za demenciju,  manja društvena aktivnost s  lošim kognitivnim funkcijama a  osobe  s najviše društvene interakcije u svojoj zajednici imaju  najsporiju brzinu opadanja pamćenja.

Usvajanje zdravih navika vježbanja u mladosti omogućiti će Vam uživanje u dobrom zdravlju u kasnijim godinama ali ne treba zaboraviti da nikad nije kasno za početak - donošenje zdravih odluka u bilo kojoj dobi korisno je za Vaše zdravlje.

Ocijenite članak

Ocjena 5.00 (broj glasova: 2)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci