Mozak se mijenja s godinama, a njegovo funkcioniranje se mijenja zajedno s njim. Određeno slabljenje intelektualnih funkcija može biti posljedica starenja ali nastanak njihovog oštećenje nije neizbježan. Pravodobnim usvajanjem zdravih navika oštećenje intelektualnih funkcija može se izbjeći.

Za zdravlje mozga potrebna je uravnoteženo funkcioniranje nekoliko različitih funkcija

1.       Kognitivne funkcije- sposobnost logičkog razmišljanja, učenja i pamćenja – važna je komponenta zdravlja mozga.

2.       Motoričke funkcija – primarno se odnosi na kontrolu pokreta ali i na ravnotežu

3.       Emocionalne funkcija – emocije i ponašanje

4.       Osjetna funkcija – uključuje osjete dodira, pritiska, boli i temperature te osjete vida, sluha i njuha.

Životni stil ima snažan utjecaj na zdravlje mozga. Prehrana, fizička aktivnost, socijalni angažman, san i nošenje sa stresom je presudno važno za zdravlje mozga.

Fizička aktivnosti

Za zdravlje mozga vrlo je bitna fizička aktivnost. Studije su pokazale da je fizička aktivnost povezana s manjim rizikom pada kognitivnih sposobnosti. Kardiovaskularne vježbe koje povećavaju broj otkucaja srca povećavaju dotok krvi u mozak i vrlo dobro djeluju na zdravlje mozga. Osim na zdravlje mozga dobro djeluju i na tjelesno zdravlje smanjujući potencijalne čimbenike rizika za zdravlje poput visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti i visokog kolesterola. Fizičke aktivnosti koje su praćene mentalnim i društvenim angažmanom, poput hodanja s prijateljima, šetnja psa, pohađanja plesnog tečaja, vježbanja u grupi posebno dobro djeluju na zdravlje mozga. Redovita fizička aktivnost osim što djeluje na zdravlje mozga poboljšava snagu mišića i ravnotežu i time smanjuje rizik od pada. Padovi su vodeći uzrok smrtnih ozljeda kod starijih odraslih osoba, a trećina odraslih starijih od 65 godina pada svake godine. Padovi praćeni ozljedama glave mogu utjecati na sposobnost mozga da normalno funkcionira, uzrokujući nesvjesticu, zbunjenost i druge simptome. Prije započinjanja novog programa vježbanja svakako bi bilo dobro posavjetovati se s liječnikom.

Kontrola rizičnih čimbenika za zdravlje

Za očuvanje zdravlja mozga bitno je usvojiti zdrave životne navike. Veliki broj znanstvenih studija upućuju da pušenje, konzumacija alkohola, pretilost, dijabetes, visoki kolesterol i visoki krvni tlak negativno utječu na zdravlje mozga.

Kognitivna stimulacija

Znanstvene studije su pokazale da moždane aktivnosti potiču nove veze između živčanih stanica  razvijajući neurološku “plastičnost” i gradeći funkcionalnu rezervu koja osigurava zaštitu protiv budućeg gubitka stanica. Kognitivne aktivnosti mogu zaštititi mozak uspostavljanjem “kognitivne rezerve” koja pomaže mozgu da postane prilagodljiviji te nadoknađuje promjene u mozgu koje su povezane s godinama ili koje nastaju kao posljedica različitih bolesti. Kognitivna rezerva počinje se razvijati u djetinjstvu i jača u odrasloj dobi. Ljudi koji nastavljaju učiti, razvijaju nove vještine i interese, grade i poboljšavaju kognitivnu rezervu svog mozga. U mentalno stimulativne aktivnosti ubrajamo čitanje, pohađanje tečajeva, učenje novog jezika, plesa ili sviranje instrumenta, rješavanje matematičkih problema, slikanje, crtanje i slično. Kao najkorisniji vid kognitivne stimulacije je kognitivni trening. U velikoj znanstvenoj studiji „Ispitivanje naprednog kognitivnog treninga za samostalne i vitalne starije osobe (AKTIVNO)“ sudjelovale su zdrave odrasle osobe starije od 65 godina. Rađen je kognitivni trening pamćenja i razmišljanja. Rezultati su pokazali da su kognitivne funkcije u sudionika poboljšane za područje koje je trenirano te da je efekt poboljšanja trajao i 10 godina nakon završetka treninga. Za mozak je bitno da ima što više intelektualne stimulacije jer što je veća stimulacija to se koristi više različitih neuronskih krugova. Sve što je novo predstavlja intelektualnu stimulaciju za mozak.

Zdrava prehrana

Zdrava prehrana osim što može pomoći u očuvanju zdravlja mozga može smanjiti rizik od mnogih kroničnih bolesti, poput srčanih bolesti ili dijabetesa. Općenito, zdrava prehrana sastoji se od voća i povrća; cjelovitih žitarica; mliječnih proizvoda s malo masti ili nemasnih; bogata je omega-3 masnim kiselinama. Ovakav način prehrane predstavlja takozvanu „mediteransku prehranu“ koja je bazirana na voću i povrću, orašastim plodovima, maslinovom ulju i avokadu, a ograničava crveno meso. Postoje znanstveni dokazi da ljudi koji jedu “mediteransku dijetu” imaju manji rizik od razvoja kognitivnih oštećenja. MIND dijeta – hibrid mediteranske prehrane i DASH dijeta zdrava za srce, s dodatnim naglaskom na bobicama i lisnatom povrću – kreirana je upravo za jačanje zdravlja mozga. Pokazano je da smanjuje izglede od Alzheimerove bolesti. Bitno je kontrolirati i količinu hrane te piti dovoljno vode i druge tekućine. Ne treba pretjerivati s kavom obzirom da kava zbog kofeina može izazvati poteškoće usnivanja te se preporuča jedna ili dvije šalice ujutro, a iz 14 h samo napici bez kofeina.

Spavanje

Ključni način za funkcioniranje mozga je san. Postoje neke teorije da spavanje pomaže u uklanjanju abnormalnih proteina u mozgu i konsolidira uspomene, što povećava ukupnu memoriju i zdravlje mozga. Za odraslu osobu bitno je da dobije sedam do osam uzastopnih sati spavanja po noći, a ne fragmentirani san od dva ili tri sata. Uzastopno spavanje daje mozgu vremena da učinkovito učvrsti i pohrani svoja sjećanja. Znanstvene studije su pokazale da spavanje osim što ima pozitivne učinke na zdravlje mozga poboljšava raspoloženje i imunološki sustav.

Socijalno povezivanje

Povezivanje s drugim ljudima putem društvenih aktivnosti može održati mozak aktivnim i može sniziti rizik za neke zdravstvene probleme. Prilikom druženja nekoliko različitih dijelova mozga su aktivni, prilikom slušanja razgovora i formuliranja odgovora. Nedovoljno društvena aktivnost koja je imala za posljedicu socijalnu izolaciju i osjećaj usamljenosti se u znanstvenim studijama pokazala kao loša za zdravlje mozga. Studije su pokazale da je usamljenost povezana s većim rizikom za demenciju, manja društvena aktivnost s lošim kognitivnim funkcijama a osobe s najviše društvene interakcije u svojoj zajednici imaju najsporiju brzinu opadanja pamćenja.

Usvajanje zdravih navika vježbanja u mladosti omogućiti će Vam uživanje u dobrom zdravlju u kasnijim godinama ali ne treba zaboraviti da nikad nije kasno za početak – donošenje zdravih odluka u bilo kojoj dobi korisno je za Vaše zdravlje.