Srčane aritmije 3. dio

Srčane aritmije dijelimo prema njihovom izvorištu tj. prema mjestu nastanka. Aritmije s izvorištem u pretklijetkama (atrijima) nazivamo supraventrikulske aritmije.

Srčane aritmije dijelimo prema njihovom izvorištu tj. prema mjestu nastanka. Aritmije s izvorištem u pretklijetkama (atrijima) nazivamo supraventrikulske aritmije. Ako je izvorište aritmija u klijetkama (vetrikulima) tada one ulaze u skupinu ventrikulskih aritmija. Osim ove podjele srčane aritmije možemo podijeliti i prema njihovom utjecaju na srčani ritam. Srčane aritmije mogu usporiti srčani ritam ili mogu ubrzati srčani ritam. Aritmije koje usporavaju srčani ritam nazivamo bradiaritmije, a one koje ubrzavaju srčani ritam tj. povećavaju frekvenciju srca nazivamo tahiaritmije.
Kod istog bolesnika možemo ustanoviti tahiaritmije i bradiaritmije te je liječnje kompleksno, tako da je uz lijekove ponekad potrebna i ugradnja trajnog elektrostimulatora srca.

Firbilacija atrija je supraventrikulska aritmija i spada u najčešće srčane aritmije. Učestalost fibrilacije atrija je oko 0,5 – 1% u općoj populaciji. Učestalost ove aritmije značajno se povećava sa životnom dobi, tako da je oko 10 puta veća učestalost u osoba iznad 65 godina života. U fibrilaciji atrija srčani ritam je nepravilan, a može biti ubrzan ili usporen. Dijagnoza ove aritmnije vrlo se lako postavlja temeljem EKG, telemetrijom ili kontinuiranim 24 h snimanjem EKG (Holterom). Brojni su uzroci koji dovode do oštećenja stanica tj. miocita atrija, te do proširenja tj. dilatacije atrija i povećanja tlaka u atriju. Najčešći uzroci su povišeni krvni tlak, zatajivanje srca, bolest mitralne ili trikuspidne valvule, koronarna bolest srca i kardiomiopatije. Fibrilacija atrija može biti i uzrokovana konzumiranjen veće količine alkoholnih pića. Poznato je da i akutni infarkt srca, upalne bolesti srca, plućna embolija i bolest štitnjače s povišenom razinom hormona štitnjače mogu uzrokovati fibrilaciju atrija. Prirođene srčane greške, primarni tumori srca i metastatski tumori srca rjeđe mogu uzrokovati fibrilaciju atrija.
Bolesnici koji imaju fibrilaciju atrija mogu imati osjećaj ubrzanog rada srca, gušenje i nedostatak zraka, pritisak u prsima, bol u prsima, vrtoglavice, omaglice ili gubitak svijesti.

Često puta intenzitet simptoma ovisi o tome koliko je dugog trajanja fibrilacija atrija. Trajanje ove aritmije može biti od nekoliko sekundi ili minuta pa do više sati ili dana. U nekih bolesnika fibrilaciju atrija nije moguće konvertirati u normalni snusni ritam nego se lijekovima održava poželjna odnosno optimalna frekvencija srca i takvo stanje može trajati više mjeseci ili godina.
Ventrikulske ekstrasistole i ventrikulska tahikardija spadaju u ventrikulske aritmije, a njihovo izvorište je u klijetkama. U dijagnostičkom postupku ovih aritmija također se koristi EKG, telemetrija i kontinuirani 24h EKG (Holter). Uzroci ovih aritmija su koronarna bolest srca, kardiomiopatije i neke prirođene bolesti kao što su aritmogena displazija desne klijetke, Brugada sindrom i produženi QT interval. Bolesnici s ventrikulskom tahikardijom mogu imati od simptoma bol u prsima, pritisak u prsima, gušenje i nedostatak zraka, zatajivanja srca, vrtoglavice, mračenje pred očima, gubitak svijesti ili mogu umrijeti zbog iznenadne srčane smrti. Simptomi bolesnika ovise o trajanju aritmije, o frekvenciji aritmije i o funkciji srca. Ako je funkcija srca značajno oštećena simptomi u bolesnika će biti teži i pogubniji.

Najlošija je prognoza onih bolesnika koji imaju znatno oštećenu funkciju srca i tahikardije koje imaju visoku frekvenciju i koje se učestalo javljaju. Kod njih je velika opasnost da ventrikulska tahikardija prijeđe u fibrilaciju ventrikla koja je smrtonosna ako se ne defibrilira defibrilatorom.
O mogućnostima liječenja srčanih aritmija biti će govora u idućem članku.
Iz Belupove ljekarne, u liječenju srčanih aritmija mogu se primijeniti lijekovi iz skupine antiaritmika: AMIODARON Belupo; betablokatora: ORMIDOL, CARVELOL, NIBEL i BISOBEL.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]