Zašto je spavanje bitno?

Spavanje je vrlo bitno u održavanju zdravlja našeg organizma. Sastavni je dio našeg života te jednako važno kao zdrava prehrana i tjelovježba. Današnji ubrzani način života često nam ne omogućuje dovoljno vremena za san što uzrokuje niz zdravstvenih poteškoća od kojih svakako treba izdvojiti smanjenu učinkovitost imunološkog sustava.

Kako bi bolje shvatili koliko  je san bitan trebamo  prvo spoznati što je zapravo spavanje. Tijekom sna  organizam obavlja radnje koje ne bi mogao u fazi budnosti zbog prevelikog utroška energije. Organizam ima sustav regulacije sna i budnosti, takozvani “unutarnji tjelesni sat” ili cirkadijani ritam. Cirkadijani ritam radi u ciklusu od 24 sata i regulira ciklus spavanja, kontrolirajući osjećaj umorna i potrebe za snom  i osjećaj budnosti i svježine. Tijekom dana  organizam postaje sve umorniji, te je umor  najizraženiji u večernjim satima. Potreba za snom i cirkadijani ritam je povezan s molekulom adenozina. Razina adenozina raste tijekom dana i javlja se  osjećaj umora dok  tijekom sna dolazi do  razgradnje adenozina. Osim adenozina mnogi čimbenici utječu na cirkadijani ritam od kojih je najbitnija  svjetlost. Nestajanjem prirodnog svjetla tijelo počinje lučiti hormon melatonin koji izaziva pospanost. Ponovnom pojavom prirodnog svjetla (npr  izlazak sunca ujutro) luči se  hormon kortizol koji potiče energiju i budnost. Informacije o količini svjetlosti obrađuju se u dijelu mozga koji nazivamo hipotalamus, točnije  suprahiasmatskoj jezgri te obradom ovih informacija mozak zna da  li je dan ili noć.

San se sastoji od 4 faze. Prve tri faze se nazivaju NREM (non-rapid eye movement), a zadnja faza se zove REM (rapid eye movement). Prvu fazu NREM-a obilježava tranzicija između budnosti i sna te zapravo predstavlja lagani  san. U toj fazi mišići se opuštaju, a puls, disanje i pokreti očiju počinju se usporavati. Moždani valovi se usporavaju i manje su aktivni, nego u fazi budnosti. Prva faza obično traje tek nekoliko minuta. Drugu fazu NREM-a karakterizira dublje spavanje. Puls i disanje se nastavljaju usporavati, a mišići postaju opušteniji. Pokreti očima  prestaju i tjelesna temperatura  se smanjuje. Moždani valovi pokazuju  sporu aktivnost. Druga faza je najduža i faze spavanja. Treća faza NREM-a je zaslužna da se sljedeći dan osjećate osvježeno i budno. Otkucaji srca, disanje i aktivnost moždanih valova dosežu najnižu razinu, a mišići su maksimalno opušteni. Ova će faza u početku biti spavanja duža i smanjivat će se tijekom noći.

Prva faza REM-a ili 4.faza spavanja javlja  se oko 90 minuta nakon usnivanja. Tijekom ove faze  oči se  brzo pomiču  a brzina disanja, otkucaji srca i krvni tlak  rastu. Sanjanje  se obično događa  tijekom REM spavanja, a ruke i noge su  paralizirane (sprječavanje pokreta ekstremiteta). REM faza spavanja je izuzetno bitna za održavanje zdravlja organizma te je povezan s konsolidacijom memorije, odnosno pretvaranjem nedavno naučenih iskustava u dugotrajna sjećanja. Trajanje svakog REM ciklusa spavanja povećava se kako noć odmiče.

Tijekom noći više puta se izmjenjuje sve četri faze sna a ovaj specifični ustroj sna nazivamo arhitekturom sna. Za većinu ljudi trajanje svakog ciklusa trajat će između  90 i 120 minuta. Većina spavanja otpada na NREM faze spavanja koje čine oko 75% do 80% svakog ciklusa.

Mnogi čimbenici djeluju na arhitekturu sna a jedan od najbitnijih je dob. S godinama trajanje REM faze  se smanjuje te starije osobe  više vremena provode u  NREM fazama spavanja nego što je to bio slučaj kada su bile mlade.  

Koliko sna trebamo?

Odrasle osobe trebaju od  7 do 9 sati sna.  Nedovoljna količina sna može dovesti do ozbiljnih poteškoća. Studije su pokazale da nedostatak sna uzrokuje kod ljudi probleme s pažnjom i koncentracijom, usporene reakcije, slabiju fizičku spremu i učestale promjene raspoloženja. Neke studije sugeriraju da ljudi mogu razviti neku tolerancije na kronično nedostatak sna. Njihov mozak i tijelo pate zbog nedostatka sna, ali oni nisu svjesni vlastitih nedostataka jer im je osjeća neispavanosti normalan. Nedostatak sna može dovesti i do drugih ozbiljnih zdravstvenih problema ili znatno povećati njihov rizik. To su: pretilost, dijabetes tipa 2, visoki krvni tlak, kardiovaskularne bolesti, moždani udar, problemi s mentalnim zdravljem, veća podložnost zaraznim bolestima zbog slabosti  imunološkog sustava, upalne bolesti crijeva  i ranu smrt.

Životne navike i spavanje

Budući da je u današnje vrijeme teško pronaći vrijeme za potrebnih minimalnih 7 sati sna, postoje neki savjeti kako bi se optimiziralo vrijeme i što brže zaspalo. Odrasli koji ne dobivaju dovoljnu količinu sna svake noći mogu primijeniti neke pozitivne načine života i navike spavanja kako bi ostvarili potrebnih sedam do devet sati. To uključuje sljedeće:

 

1.       Odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme   svake večeri, čak i vikendom (povremeno odstupanje je normalno ). To  pomaže cirkadijanom ritmu  i optimizira kvalitetu  sna. Treba odabrati vrijeme za spavanje kada se obično osjećate umorno. Ako                  dovoljno spavate, trebali biste se prirodno probuditi bez alarma. Ako vam treba budilica, možda  trebati ranije otići na  spavanje.

2.       Izbjegavanje predugog spavanja  vikendom. Što se  rasporedi spavanja vikendom / radnim danom više razlikuju, to će poteškoće spavanja  biti više izražene.

3.       Izbjegavajte drijemanja. Iako je drijemanje dobar način da nadoknadite izgubljeni san, ako imate poteškoća s usnivanjem  drijemanje može stvari pogoršati. Ograničite drijemanje na 15 do 20 minuta i to rano poslijepodne.

4.       Temperatura u spavaćoj sobi treba biti  ugodna, nikako previsoka. Idealna temperatura je oko 18 stupnjeva celzijusa.

5.       Spavaća soba treba biti zamračena i mirna.

6.       Spavaća soba treba služiti za spavanje te u spavaćoj ne bi trebao biti televizor, računalo,  mobitel i drugi elektronički uređaji. Ukoliko ipak se odlučite za elektroničke uređaje  u  spavaćoj sobi trebali bi uključititi  filter plave svjetlosti i staviti ih na noćni              način rada.

7.       Prije spavanja treba se suzdržati od  kofeina, alkohola i obilnih obroka.

8.       Prestanite pušiti. Pušenje je stimulans koji  može poremetiti san, pogotovo neposredno prije  spavanja.

9.       Smanjite slatku hranu i rafinirane ugljikohidrate. Hrana bogata  šećerom i rafiniranim ugljikohidratima, poput bijelog kruha, bijele riže i tjestenine tijekom dana, može noću potaknuti budnost i remetiti  duboke,  obnavljajuće faze sna.

10.   Fizička aktivnosti  tijekom dana pospješuje san. Ljudi koji redovito vježbaju bolje spavaju noću, a danju se osjećaju manje pospano. Redovito vježbanje također poboljšava simptome nesanice i apneje tijekom spavanja te povećava količinu vremena koje          provodite u dubokim fazama sna.

Što energičnije vježbate, to spavanje snažnije djeluje. Ali čak i lagana tjelovježba – poput hodanja samo 10 minuta dnevno – poboljšava kvalitetu sna. Vježba ubrzava š metabolizam, podiže tjelesnu temperaturu i stimulira hormone poput kortizola. To nije problem ako se vježba ujutro ili popodne, ali ukoliko je vježbanje kasno navečer  može ometati san. Umjerene ili intenzivnu fizičku aktivnosti ne bi trebalo provoditi u periodu krećem od tri sata prije odlaska na spavanja. Opuštajuće vježbe ili nježno istezanja u večernjim satima mogu pomoći u usnivanju. Može proći nekoliko mjeseci redovitih aktivnosti prije nego što se osjeti značajan učinak na kvalitetu  sna, stoga je potrebno da budete strpljivi i uporni.

San je vrlo bitan za funkcioniranje  organizma i nikako se ne smije zanemariti. San se ne može nadomjestiti, niti se može normalno funkcionirati bez njega te zato  važno da  život živimo zdravo i san ne shvaćamo kao gubitak vremena, već kao način da dugo živimo zdravi i zadovoljni.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Nesanica

Nesanica – molim savjet

Apneja u snu

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Alergijske reakcije

Putna ljekarna – 1. dio

Dolaskom lijepog vremena budi se i naša želja za putovanjem. Kako bi doživljaj bio bez stresa bitno je dobro se pripremiti. Putna ljekarna je bitna, pogotovo ukoliko se spremate na put u strane zemlje ili na dulje vrijeme. Što bi sve trebala sadržavati putna ljekarna? Važno je naglasiti da putna ljekarna sadrži lijekove i pomagala […]

Apneja

Sindrom opstruktivne apneje u spavanju – 2. dio

Dijagnoza OSAS-a se postavlja na osnovu prisutnih simptoma i znakova bolesti, primjenom određenih upitnika koje ispunjavaju bolesnici, a na osnovu kojih mogu ustanoviti da li imaju rizik od OSA (npr. „Berlinski upitnik“ koji ima 3 kategorije pitanja. Ukoliko su odgovori pozitivni u 2 ili više kategorija, radi se o visokorizičnoj osobi za OSA). U cilju […]

Apneja

Dnevna pospanost kod opstruktivne apneje u spavanju

Autori Zee, Strohl i Strollo navode kako je apneja u spavanju učestala u svojoj pojavnosti, dobi češća je kod muškaraca (u dobi između 50 i 70 godina zastupljena je kod 17% muškaraca i 9% žena). Oko 425 miliona ljudi u dobi između 30 i 69 godina diljem svijeta pate od umjerene do teške opstruktivne apneje […]

Epilepsija

Epilepsija i nesanica – molim Vaš savjet

Iz iste kategorije

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Možete li mi očitati MR nalaz mozga?

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

Ljubazno molim pojašnjenje EEG nalaza