Što je „akutni skrotum“?

Kad bolesnik razvije sindrom akutnog skrotuma kirurška je terapija potrebna upravo zato jer nije moguće sa visokom sigurnošću, a bez kirurške intervencije, utvrditi radi li se o bolesti koja ne ugrožava opstanak organa (najčešće testisa) i ne ugrožava opće zdravstveno stanje ili je uzrok upravo takva, lokalno ili sistemski, ugrožavajuća bolest.

Skrotum ili, hrvatski, mošnje su termin koji označava kožne i potkožne ovojnice u kojima su smješteni testisi, njima pridodani mali organi te sjemena vrpca (lat., funiculus spermaticus) koji dovodi arterije te, od testisa, odvodi vene i sjemenovod (lat., ductus defferens). Bolesti skrotuma i njegovog sadržaja koje najčešće nastaju relativno naglo, a zahtijevaju brzo terapijsko djelovanje (vrlo često – kirurško), jednim imenom se nazivaju akutni skrotum.

Naziv akutni skrotum ne definira precizno bolest o kojoj se radi nego stanje koje iziskuje brzu, kako sam već naveo, najčešće kiruršku intervenciju. Dakle, drugim riječima, i sama pojava određenih istodobnih simptoma (sindrom), koja se naziva akutni skrotum, dovoljan je razlog za kirurškom intervencijom bez obzira koju ćemo bolest u podlozi tog sindroma naći. Naime, svaka bolest koja dovodi do pojave sindroma akutnog skrotuma iziskuje kirurško liječenje ili barem postoji visoko utemeljena sumnja da je takva bolest sindrom uzrokovala, a drugim dijagnostičkim metodama, osim kirurškom eksploracijom (pregled sadržaja skrotuma tokom operacije), ta se sumnja ne može pouzdano otkloniti.

Kad bolesnik razvije sindrom akutnog skrotuma kirurška je terapija potrebna upravo zato jer nije moguće sa visokom sigurnošću, a bez kirurške intervencije, utvrditi radi li se o bolesti koja ne ugrožava opstanak organa (najčešće testisa) i ne ugrožava opće zdravstveno stanje ili je uzrok upravo takva, lokalno ili sistemski, ugrožavajuća bolest. Naravno, katkad se dešava da se kirurškom eksploracijom sadržaja skrotuma ne nađe takva ugrožavajuća bolest, ali i sama sumnja na njezino postojanje dovoljan je razlog da se, kao razumna opcija, prihvati kirurški rizik koji je manji od samog napredovanja bolesti i potencijalnog gubitka organa (najčešće testisa) ili daljnjeg pogoršanja općeg stanja bolesnika.

U ovu skupinu bolesti, koje se prezentiraju sindromom akutnog skrotuma, ubrajamo torziju testisa, torziju paradidimisa, akutni epididimitis, sumnja na traumatsku rupturu testisa, tzv. gangrena Fournier, apsces (gnojna upala) epididimisa/testisa i tumor testisa. Vrlo često kliničkim metodama pretrage nije moguće diferencirati navedene bolesti, ali sve se one prezentiraju sindromom akutnog skrotuma i prihvaćanje kirurškog rizika je posve opravdano. Pri tome je vrijeme odlučujući faktor. Tako torzija testisa koja traje dulje od 6 sati dovodi do bespovratnog gubitka tog testisa, dok torzija paradidimisa neće uzrokovati istu posljedicu, a klinička slika jednog i drugog stanja može biti, a najčešće i je, identična. Drugim riječima, bez obzira što ne znamo točno o kojoj se bolesti radi, brza kirurška akcija je kod sindroma akutnog skrotuma neophodna. Akutni epididimitis se najčešće uspješno liječi antibioticima i drugim konzervativnim mjerama, ali ukoliko se takvom terapijom napredovanje bolesti ne uspije zaustaviti u prva tri dana, kirurško je liječenje neizbježno. Tumor testisa ne iziskuje tako hitnu operaciju kao npr. torzija testisa, ali svako odlaganje kirurškog liječenja na dulje od 48-72 sata nije uputno budući da se mahom radi o mladim muškarcima i malignoj bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ejakulacija

Osnove plodnosti muškarca

Građa i funkcija spolnih sustava žene, a osobito muškarca, nisu opće poznate stvari i vrijedno je navesti i opisati barem osnovne pojmove iz tog područja. Spermiji ili spermatozoidi nastaju u tkivu (kanalićima) testisa procesom koji se naziva spermatogeneza. Idealna temperatura za taj proces je nešto niža od uobičajene tjelesne temperature pa su stoga testisi i […]

Bol u trbuhu

Torzija testisa

Testis je organ koji visi na tzv. sjemenoj vrpci (lat., funiculus spermaticus). Funiculus sadrži arterije koje tetstisu dovode oksigeniranu krv i vene koje odvode vensku krv. On sadrži i sjemenovod (lat., ductus defferens), relazivno čvrstu i debelu mišićnu cijev koja svojim kontrakcijama sprovodi spermije iz testisa. Cijeli funikulus je spiralno omotan nitima mišića kremastera čije […]

epididimis

Što je to „Akutni skrotum“?

Skrotum je pojam koji objedinjava mošnje (koža skrotuma) i njegov sadržaj – testisi sa svojim pripadnim organelama. To su epididimis (pasjemenik) i paradidimis poznat i kao Morgagnijeva cista. I dok je epididimis posve funkcionalan i neophodan organ za transport sjemena iz sjemenika (testis) u mokraćnu cijev prilikom ejakulacije, paradidimis predstavlja rudimentarni ostatak tkiva iz embriološkog […]

Bol u testisima

Lagani bolovi u testisu – je li to opasno?

Djeca

Nespušteni testis (kriptorhizam)

Kriptorhizam je najčešća urođena anomalija spolnog sustava kod dječaka. Zbog poznatog negativnog učinka kriptorhizma na plodnost u odrasloj dobi kao i rizika za razvoj malignih bolesti testisa, važno  je aktivno tražiti i na vrijeme prepoznati ovo stanje, kako bi se omogućila pravovremena intervencija. Kako se testisi razvijaju prije rođenja i kako nastaje kriptorhizam? Testisi (sjemenici) […]

Spermiogram

Uvećane vene na testisima – je li to varikokela?

Iz iste kategorije

Urologija

Komplicirane upalne promjene bubrega

Već smo, na ovim stranicama, pisali o apscesu bubrega kao eklatantnom primjeru gnojnog pijelonefritisa odnosno upalne, gnojne promjene bubrega. Takva stanja svakako spadaju u komplicirane infekcije mokraćnog sustava, odnosno bubrega, i nerijetko zahtijevaju kirurško (urološko) liječenje budući da sama konzervativna terapija antibioticima i suportivnim mjerama najčešće nije dovoljna. Situacije, odnosno bolesti bubrega, koje zahtijevaju kiruršku […]

Urologija

Potkovasti bubreg

Potkovasti bubreg (lat., ren arcuatus) je naziv za jednu od mogućih embrionalnih anomalija fuzije dvije, inače, razdvojene bubrežne mase odnosno dva bubrega. Drugim riječima, rano u fetalnom razdoblju (između četvrtog i osmog tjedna) dolazi do spajanja dvije bubrežne osnove. Tako nastaje potkovasti bubreg gdje dva bubrega čine jednu cjelinu koja je srasla donjim polovima bubrega […]

Urologija

Kvržica bolna na dodir – je li opasna?

Urologija

Kamenci u prostati

Prostata je žlijezda s vanjskim izlučivanjem. Upravo suprotno od endokrinih žlijezda, poput štitne žlijezde, hipofize, pankreasa ili nadbubrežne žlijezde. Promatrajući u širem kontekstu, i bubreg je žlijezda s vanjskim izlučivanjem (egzokrina žlijezda), baš kao i npr. žlijezde slinovnice. Sve žlijezde s vanjskim izlučivanjem imaju tendenciju stvaranja kamenaca. Tako se kamenci mogu naći u bubregu (lat., […]

Urologija

Apsces bubrega

Kad govorimo o apscesu bubrega (lat., – abscessus renis) pričamo o vrsti gnojne upale bubrega koja je obično dobro ograničena, a veličina joj može varirati. Ona može nastati iz samog bubrega ili se u njega proširiti iz okolnog tkiva organa koji su zahvaćeni gnojnim oblikom upale. U svakom slučaju radi se o kompliciranoj infekciji urotrakta. […]

Urologija

Urinokultura ili bakteriološka analiza urina

Dijagnostika mokraćnih infekcija može uključivati različite oblike postupaka – od bazične anamneze i kliničkog pregleda – nadalje. Urinokultura ja zapravo kolokvijalni, i najčeše upotrebljavani, naziv mikrobiološku analizu urina sa ciljem bakteriološke dijagnostike mokraćne (urinarne) infekcije. Još se može upotrebljavati i naziv bakteriološka obrada urina odnosno kauzalna dijagnostika urinarne infekcije. Sličan naziv – koprokultura – koristi […]

Urologija

Crvenilo na penisu prilikom ejakulacije – molim mišljenje

Urologija

Blagdanska retencija urina

Već ranije je bilo riječi na ovim stranicama o tome što je retencija urina. Ponovimo! Retencija urina označava nemogućnost potpunog pražnjenja mjehura (tzv. inkompletna retencija) ili pak potpunu nemogućnost mokrenja (kompletna retencija). Pod pojmom „kompletna“ podrazumijevamo da, čak i nakon nekakvog mokrenja, u mokraćnom mjehuru ostaje volumen urina koji zapravo čini njegov pun kapacitet (400-500 […]