Vitamin D i njegova uloga u imunološkom sustavu

Važnost vitamina D u apsorpciji kalcija i metabolizmu kosti poznata je već više od 100 godina. Danas znamo da je to samo jedna od njegovih uloga i da vitamin D sudjeluje u brojnim procesima u organizmu. Obzirom da se procjenjuje da čak 50% svjetske populacije ima nedostatnu koncentraciju vitamina D, stručna društva preporučuju nadoknadu vitamina D u svim dobnim skupinama.

Zašto trebamo u organizam unositi vitamin D?

Vitamini su tvari koje moramo unositi hranom ili dodacima prehrani, jer ih naš organizam sam ne može sintetizirati. Prema toj definiciji, vitamin D ne možemo nazvati vitaminom u pravom smislu te riječi, jer ga ljudski organizam može stvoriti sintezom iz kolesterola, reakcijom koja se događa u koži pod utjecajem sunčevog zračenja. Ipak, na vlastitu sintezu vitamina D se ne možemo u potpunosti osloniti jer ona ovisi o izloženosti kože suncu. Količina sunčeve svjetlosti kojoj smo izloženi ovisi o nizu čimbenika: geografskoj širini na kojoj živimo, godišnjem dobu, životnim navikama (boravak na otvorenom, pokrivenost kože odjećom), pigmentaciji kože, korištenju krema za zaštitu od sunca i drugima.

Otkud dolazi vitamin D?

Dva su oblika vitamina D: vitamin D2 (ergokalciferol) i vitamin D3 (kolekaciferol). Prema dosadašnjim spoznajama, vitamini D2 i D3 imaju sličan učinak u ljudskom organizmu, iako je vitamin D2 manje biološki aktivan. Vitamin D2 nalazimo u hrani (shiitake gljive) i u dodacima prehrani. Vitamin D3 može nastati spomenutom pretvorbom iz 7-dehidrokolesterola u koži izloženoj sunčevom UVB zračenju, a također ga možemo unijeti hranom i dodacima prehrani. Namirnice bogate vitaminom D3 su masne ribe (bakalar, losos, tuna, srdela, skuša), goveđa jetra i žumanjak jajeta. Odrasli prehranom unose do 20% ukupnih dnevnih potreba za vitaminom D. Obzirom da navedene namirnice nisu dio uobičajene prehrane dojenčadi, a rijetko se nađu i na meniju starije djece i adolescenata, preporuča se kod djece od najranije dobi uvesti nadoknadu vitamina D.

Što se događa s vitaminom D u organizmu?

Oba oblika vitamina D nakon sinteze u koži ili unošenja hranom trebaju proći dva koraka kako bi se aktivirali. Prva se pretvorba događa u jetri i njome nastaje 25(OH)vitamin D koji je glavni cirkulirajući oblik vitamina D. Aktivni oblik vitamina D, 1,25(OH)2vitamin D, nastaje konačnom pretvorbom u bubregu. Taj se oblik vitamina D potom veže za receptore na stanicama, te regulirajući gensku ekspresiju brojnih proteina postiže svoj konačni učinak.

Vitamin D i zdravlje kostiju

Uloga vitamina D u apsorpciji kalcija iz crijeva i metabolizmu kosti poznata je već više od 100 godina. Nedostatak vitamina D kod djece uzrokuje rahitis i koštane deformitete, a kod odraslih osteomalaciju – smanjenu mineralizaciju kosti. Preventivnom primjenom vitamina D od najranije životne dobi napravljena je revolucionarna promjena u smanjenju učestalosti rahitisa kod djece.

Vitamin D i imunološki sustav

Osim poznate uloge u metabolizmu kosti, zadnjih desetljeća se pronalaze dokazi za znatno širi spektar uloga vitamina D u organizmu. Tako je postojanje receptora za vitamin D osim u crijevima, kostima, bubregu i paratiroidnim žlijezdama, dokazano i u brojnim drugim tkivima, između ostalog i praktički u svim stanicama imunološkog sustava (monociti/makrofagi, dendritičke stanice, NK stanice, neutrofili, T i B limfociti). Dokazane su smanjene koncentracije vitamina D u zaraznim bolestima (tuberkulozi, bakterijskim i virusnim bolestima dišnog sustava), ali i autoimunim bolestima (dijabetes melitusu tip 1, multiploj sklerozi, upalnim bolestima crijeva). Unatoč uvjerljivim dokazima dobivenim in vitro (na temelju laboratrijskih pokusa) i iz opservacijskih i epidemioloških studija, uzročno-posljedična povezanost razine vitamina D i navedenih stanja do danas nije sa sigurnošću potvrđena studijama na pacijentima.

Koje su normalne vrijednosti vitamina D?

Vrijednost vitamina D koju određujemo iz krvi predstavlja ukupni D vitamin (D2 i D3) u 25(OH)D obliku. Normalne vrijednosti su još uvijek predmet rasprave, iako većina stručnih društava prihvaća razinu D vitamina od 75-125 nmol/L kao optimalnu. Nedostatkom (deficitom) vitamina D nazivaju se vrijednosti manje od 50 nmol/L, a manjkom (insuficijencijom) vitamina D vrijednosti od 50-75 nmol/L.

Koliko nam je vitamina D potrebno?

Prema dosadašnjim istraživanjima se procjenjuje da čak 50% svjetske populacije ima nedostatnu koncentraciju vitamina D. Obzirom na brojne uloge koje se vitaminu D pripisuju u normalnom funkconiranju organizma, taj podatak zvuči zaista zabrinjavajuće. Zbog toga stručna društva preporučuju preventivnu primjenu D vitamina, uz preporuke o adekvatnim dozama obzirom na dob. Za djecu od najranije dojenačke dobi do navršene 3. godine života preporuča se dnevni unos od 400 IJ (u našoj zemlji postoji dugogodišnje pozitivno iskustvo s davanjem doze od 800 IJ na dan, bez nuspojava). Ista se doza može preporučiti i iza navršene 3. godine života, osobito kod djece i adolescenata kod kojih postoji vjerojatnost nedovoljnog unosa hranom, a svakako u zimskim mjesecima. U odraslih je preporučena dnevna doza od 600-800 IJ vitamina D, a gornja dopuštena granica unosa je 4000 IJ dnevno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koštani sustav

Vitamin D – zvijezda zimskih mjeseci

Vitamin D je esencijalan vitamin, topiv u mastima, koji tijelu pomaže u regulaciji kalcija i fosfora. Ujedno ima važnu ulogu u održavanju strukture naših kosti. U hrani i dodacima prehrani postoje različiti oblici vitamina D – D2 (ergokalciferol) i D3 (kolekalciferol). Ovo je jedini vitamin koji se može stvoriti u našoj koži pod utjecajem sunčevog […]

Bol

Uloga vitamina D kod ublažavanja menstrualnih bolova

Bol, grčevi i neugoda tijekom menstruacije normalna su pojava međutim, jaku bol koja onemogućuje provođenje svakodnevnih aktivnosti ne bismo trebali smatrati normalnim stanjem. Bolna menstruacija naziva se još i dismenoreja i postoje dva tipa dismenoreje: primarna i sekundarna. Primarna dismenoreja odnosi se na bol neposredno prije i tijekom menstruacije, dok sekundarna dismenoreja predstavlja pojavu menstrualne […]

Autoimuna bolest

Zašto nastaje Lichen ruber planus?

Lichen ruber planus je kožna bolest koja se može pojaviti na koži i na sluznicama. Vrlo često je dugotrajnog tijeka i kao osip ne prolazi odmah pa je potrebno puno strpljena od strane pacijenta i liječnika kako bi liječenje bilo što uspješnije. Lihen na koži daje osjećaj jakog svrbeža kože i neugode, što je često […]

Nedostatak vitamina D

Savjetujete li mi da je kod ovakvog nalaza uzimam samo kapi ili je potrebno introvenozno primiti terapiju D vitamina te nakon nje nastaviti uzimati kapi?

Vitamin

Uloga vitamina D u neurološkim bolestima

Vitamin D (također se naziva “kalciferol”) je vitamin topljiv u mastima koji ima bitnu ulogu u reguliranju homeostaze kalcija i fosfata i na taj način održava integritet koštanog sustava. Potiče apsorpciju kalcija i mineralizaciju kostiju, što kosti održava jakima i zdravima. Također blokira oslobađanje paratireoidnog hormona, hormona koji potiče reapsorpciju koštanog tkiva i stanjivanje koštane mase. Vitamin D […]

CIN 3

HPV i imunitet

Iz iste kategorije

Pedijatrija

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Pedijatrija

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Pedijatrija

Sumnja na vodene kozice kod djeteta – kako biti siguran?

Pedijatrija

IgA vaskulitis (Henoch–Schönleinova purpura)

IgA vaskulitis je najčešći vaskulitis dječje dobi, a karakteriziran je naglim razvojem tipičnog osipa na nogama. Uz osip se može javiti bolnost i otok zglobova, bolovi u trbuhu i pojava krvi u urinu. Prognoza bolesti je dobra i većina bolesnika se spontano oporavi u roku nekoliko tjedana. Kod neke djece bolest može poprimiti kronični tijek […]

Pedijatrija

Uporni grčevi kod dojenčeta

Pedijatrija

Upala pluća kod djece

Sumnja na upalu pluća kod djece postavlja se na temelju kliničke slike vrućice, otežanog i ubrzanog disanja, te kašlja. Obzirom da je klinički i laboratorijski teško diferencirati virusnu od bakterijske upale pluća, većina djece liječi se antibiotikom, uz simptomatske mjere. Upala pluća – podjela Upala pluća (lat. pneumonia) je akutna infekcija tkiva pluća uzrokovana virusima […]

Pedijatrija

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]

Pedijatrija

Hripavac – koliko je opasan i kako se zaštititi?

Proteklih tjedana i mjeseci u našoj zemlji svjedočimo pojavi većeg broja oboljelih od hripavca. Oboljela djeca su uglavnom grupirana u sredinama s niskim stopama procijepljenosti. Hripavac je iznimno opasan za novorođenčad i malu dojenčad koja mogu razviti ozbiljne i životno ugrožavajuće komplikacije ove bolesti. Što je hripavac? Hripavac (kukurikavac, magareći kašalj) je vrlo zarazna bolest […]