Grčevi u mišićima

Najčešći uzroci grčeva u mišićima su dobroćudni grčevi u nogama koji se javljaju bez poznatog razloga, obično noću.

Grč je iznenadna, kratka, nehotična i obično bolna kontrakcija mišića ili skupine mišića. Grčevi u mišićima imaju niz uzroka, ali mogu biti i simptom poremećaja živčanog sustava. Najčešći oblik grčeva u mišićima su dobroćudni grčevi u nogama koji se javljaju bez poznatog razloga, obično noću. Grčevi mišića mogu biti i povezani s vježbom (grčevi tijekom ili neposredno nakon vježbanja). Mišićni grčevi često se javljaju u zdravih ljudi, obično u sredovječnih i starijih ljudi, ali ponekad i u mlađih ljudi. Grčevi nogu povezani sa spavanjem obično utječu na mišiće listova i stopala, zbog čega se stopalo i prsti uvijaju prema dolje. Iako bolni, ovi grčevi obično nisu ozbiljni i stoga se nazivaju dobroćudnim grčevima u nogama. Gotovo svi u jednom trenutku imaju grčeve u mišićima, ali određeni uvjeti povećavaju rizik i  težinu grčeva.

Kako se grčevi manifestiraju?

Većina grčeva u mišićima razvija se u mišićima nogu, posebno u potkoljenicama. Osim iznenadne, oštre boli, može se  osjetiti ili vidjeti tvrda nakupina mišićnog tkiva ispod kože.

Koji su rizični čimbenici za pojavu grčeva?

Rizični čimbenici za pojavu grčeva su brojni ali najčešće se grčevi javljaju zbog slijedećeg:

– dehidracija

– snižena razina  elektrolita u krvi  (poput kalija, magnezija ili kalcija).  Niska razina elektrolita može biti posljedica upotrebe nekih lijekova (diuretika), alkoholizma, određenih hormonalnih  poremećaja, nedostatka vitamina D ili stanja koja uzrokuju gubitak tekućine te  time i elektrolita. Razine elektrolita mogu postati niske u trudnoći.

– poremećaj živca. Kompresija živaca u kralježnici (lumbalna stenoza) također može stvoriti grč poput boli u nogama. Bol se obično pogoršava  s  hodanjem.

-poremećeja rada štitnjače (hipotireoza)

-uzimanja određenih lijekova

Poremećaji koji uzrokuju tegobe koje nalikuju grčevima mišića

Distonije su nehotične kontrakcije mišića, ali obično traju dulje i javljaju se češće od grčeva. Također, imaju tendenciju utjecati na druge mišiće, a mogu utjecati i na mnoge druge mišiće, uključujući mišiće udova, kao i leđa, vrat i glas. Suprotno tome, dobroćudni grčevi u nogama i grčevi mišića povezani s vježbanjem utječu na mišiće potkoljenice.

Tetanija su kontinuirani ili povremeni grčevi mišića po tijelu. Ti grčevi obično traju mnogo dulje od grčeva u mišićima i rašireniji su. Mišići se također mogu trzati.

U nekih se ljudi javljaju iluzorni grčevi u mišićima. Ti se ljudi osjećaju kao da imaju grčeve, ali ne dolazi do kontrakcije mišića.

Ateroskleroza  arterija nogu  (bolest perifernih arterija) može uzrokovati bolove u listovima  tijekom tjelesnih aktivnosti poput hodanja. Ove bolove nazivamo klaudikacijama i oni su  posljedica neadekvatnog protoka krvi u mišićima, a ne javljaju se zbog kontrakcije mišića kao što se događa kod grčeva.

Kada se javiti svom liječniku?

Grčevi u mišićima obično nestaju sami i ne zahtjevaju medicinsku intervenciju. Potrebno je javiti se liječniku ako su grčevi uzrok ozbiljne nelagode, povezani  s oticanjem nogu, crvenilom ili promjenama na koži, povezani su sa slabostima mišića, događaju se često, nisu povezani s očitim uzrokom poput napornog vježbanja i ne prolaze sami od sebe

Pri posjeti svom liječniku bitno je da se opišu grčevi  i navede podaci o tome kada se javljaju, koliko traju, koliko su česti, gdje se javljaju,  da li ih neki događaj pokreće i da li su prisutni neki drugi simptomi. Također je bitno vidjeti da li su se grčevi javili nakon povraćanja, proljeva, upotrebe diuretika, pretjeranog vježbanjanja  i znojenja. Pojava grčeva nakon ovih stanja ukazuju na gubitak elektrolita. Otežano podnošenje hladnoće, debljanja i gruba, debela kože  može  ukazivati ​​na sniženi radi štitne žlijezde (hipotireozu). Slabost, bol ili gubitak osjeta  mogu upućivati  na poremećaj živčanog sustava.

Dijagnoza

Grčevi u mišićima obično su bezopasni i ne zahtijevaju liječničku pomoć. Ukoliko su grčevi u mišićima intenzivni, ne poboljšavaju se istezanjem ili traju dugo potrebno je napraviti dijagnostičku obradu. Prvi korak je fizikalni pregled te potom testovi krvi za provjeru razine kalija i kalcija u krvi, kao i funkcije bubrega i štitnjače. Također se može napraviti test na trudnoću. Elektromiografija (EMG) je test kojim se mjeri mišićna aktivnost i koji se radi kad se sumnja na poremećaj živaca i mišića. Slikanje leđne moždine (MR) također može biti inidicirano ako se jave simptomi koji mogu biti znakovi živčanog poremećaja poput slabosti, boli ili gubitak osjećaja.

Liječenje grčeva

Mišićni grčevi najčešće prolaze sami od sebe, ali ako to nije slučaj vježbe istezanja mogu pomoći.  Zgrčene mišiće treba istegnuti  i lagano trljati kako bi se  opustili. Za grč u listu potrebno je staviti težinu na zgrčenu  nogu i lagano saviti koljeno. Topli ručnik, usmjeravanje mlaza vrućeg tuša ili jastučić za grijanje također može opustiti zgrčene  mišiće. Alternativno, masiranje zgrčenog  mišića ledom može ublažiti bol. Bitno je ostati dobro hidratiziran. Kod ponavljajućih grčeva koji remete  san, propisuju se  lijekovi za opuštanje mišića.

Kako prevenirati grčeve

-Obilna hidracija tekućinom. Količina potrebne tekućine ovisi o hrani, spolu, razini aktivnosti, vremenu, zdravlju, dobi i lijekovima koji se uzimaju. Tekućina pomaže da se mišići stegnu i opuste te održavaju mišićne stanice hidratiziranima i manje razdražljivima. Ako je tjelesna aktivnost intezivna potrebno je obilno se hidrirati tijekom aktivnosti te po završetku iste.

– Ako se  grčevi u nogama javljaju tijekom noći potrebno je istegnuti se prije spavanja. Lagana tjelovježba, poput vožnje sobnim biciklom nekoliko minuta prije spavanja, također može pomoći u sprečavanju grčeva tijekom noći.

Najčešći uzroci grčeva u mišićima su dobroćudni grčevi u nogama koji se javljaju bez poznatog razloga, obično noću. Obzirom na niz različitih stanja koja mogu nalikovati grčevima u mišićima i uzrokovati grčeve ukoliko se isti pojave trebali bi se obratiti svom liječniku kako bi pravodobnim dijagnosticiranjem i eventualnim liječenjem uklonio izvor problema.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Artritis

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]

Bol

Može li bol u trtici ugroziti porod?

Dojenče

Uporni grčevi kod dojenčeta

Akutna bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Iz iste kategorije

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

VEP – vrtoglavice i glavobolje

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]