Deset osnovnih principa upravljanja prirođenim srčanim bolestima kod odraslih

Europsko kardiološko društvo prošle godine je uvelo 10 osnovnih principa kardiološkog praćenja bolesnika sa prirođenom srčanom bolesti (PSB) u odrasloj dobi:

1.    Svi bolesnici s PSB-om u odrasloj dobi trebaju biti pregledani u specijalističkom kardiološkom centru koji je specijaliziran za PSB u odraslih. Radi se o multidisciplinarnim timovima koji su specijalizirani za PSB u odraslih u takvom centru i oni određuju dalje potrebnu razinu zdravstvene skrbi svakog pojedinca ovisno o njegovoj bolesti.

–        posebna  skrb u specijaliziranom kardiološkom centru

–        zajednička, kombinirana skrb između specijaliziranog centra i opće kardiološke službe

–        skrb u nespecijaliziranim (općim) kardiološkim centrima ili ordinacijama, a kad je potrebno, tada treba uputiti bolesnika u specijalizirani kardiološki centar

Svakom bolesniku pojedinačno se određuju vremenski intervali kontrola.

2.    Osnovna slikovna metoda praćenja bolesnika s PSB-om  u odrasloj dobi je ehokardiografija (ultrazvuk s kolor doplerom srca). Često je potrebno učiniti i magnetnu rezonancu ili kompjuteriziranu tomografiju srca. Te su slikovne metode osobito korisne u određivanju volumena klijetki, plućne regurgitacije, plućne cirkulacije, arteriovenskih malformacija, različitih tvorbi unutar srčanih šupljina ili izvan srca, cirkulacije mokarda…

3.    Ispitivanje kardiopulmonalnog kapaciteta.

4.    Kateterizacija  srca kod bolesnika sa znakovima plućne hipertenzije (procjenjuje se vaskularni otpor).

5.    Intervencijska kateterizacija srca s ciljem zatvaranja defekata srčanih pregrada (između pretklijetki, klijetki), balonske valvuloplastike (npr. stenoza pulmonalne valvule), postavljanja stenta (npr. koarktacija aorte, stenoza drugih arterija).

6.    Kod bolesnika s PSB-om u odrasloj dobi često su prisutni različiti oblici poremećaja srčanog ritma, poremećaji srčanog provođenja i moguća je pojava nagle srčane smrti. Zbog toga su česti invazivni zahvati u cilju liječenja tih poremećaja i sprječavanja nagle srčane smrti: kateterizacija srca (ablacija aritmogenih žarišta), implantacija kardioverter defibrilatora, implantacija elektrostimulatora srca.

7.    Najčešći uzrok smrti bolesnika s PSB-om u odrasloj dobi je srčano zatajenje. U svrhu sprječavanja srčanog zatajenja i njegovog liječenja koristi se kataterizacija srca, kirurške intervencije, medikamentozna terapija.

8.    Kod bolesnika s PSB-om u odrasloj dobi važna je procjena plućne hipertenzije, osobito kod trudnica, te prije invazivne ili kirurške intervencije na srcu.

9.    Prije trudnoće važno je genetsko savjetovanje bolesnica s PSB-om. Potrebno je također procijeniti individualni rizik od trudnoće i poroda. Većina bolesnica s PSB-om dobro podnosi trudnoću.

10. Svako pogoršanje ili pojavu komplikacija kod bolesnika s PSB-om treba čim prije uočiti i pravodobno liječiti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?