Demencija i COVID 19 pandemija

Prema podacima iz svjetske literature otprilike 20% do 40% slučajeva koronavirus bolesti (COVID-19 )bili su ljudi stariji od 65 godina.

Starije osobe  najranjivije su na bolest izazvanu koronavirusom 2 (SARS COV 2). Prema podacima iz svjetske literature otprilike 20% do 40% slučajeva koronavirus bolesti (COVID-19 )bili su ljudi stariji od 65 godina. Jednom zaraženi s COVID-19, rizik od loših ishoda (npr. hospitalizacije, teška upala pluća, potreba za ventilacijskom podrškom, smrt ) je visoka za starije ljude. U Europi su stariji od 65 godina činili više od 95% smrtnih slučajeva povezanih s COVID-19. Stopa smrtnosti ljudi starijih od 80 godina varira od 11 do 20 puta više od stope smrtnosti ljudi u dobi od 50-59 godina. Stopa smrtnosti starijih od 80 godina gotovo je dvostruko veća od stope starijih osoba 70-79 godina. Stopa smrtnosti ljudi u dobi od 70 do 79 godina otprilike je tri puta veća od stope smrtnosti ljudi u dobi od 50 do 59 godina. Razlog tome su popratne  bolesti kao i oslabljeni imunološki sustav koji se češće susreću u  starijoj populaciji.  Demencija je skupni naziv za različita stanja i bolesti koji uzrokuju pad kognitivnih funkcija do te mjere da osoba više nije samostalna. Demencija sama po sebi nije bolest, već sindrom u kojem dolazi do poremećaja pamćenja, komunikacije i rasuđivanja. Predstavlja  sveukupni izraz  koji pokriva širok raspon različitih bolest i stanja, uključujući i Alzheimerovu bolest.  Ovaj problem je vrlo učestao u populaciji te se procjenjuje da širom svijeta 47,5 milijuna ljudi boluje  od demencije te se jedan novi slučaj demencije dijagnosticira svake 4 sekunde. Zbog velikog broja oboljelih od strane Svjetske zdravstvene organizacije demencije su proglašene javnozdravstvenim prioritetom. Razlog ovako velike učestalosti demencije je činjenica da se  vjerojatnost nastanka ovog stanja  povećava s godinama, te obzirom na starenje populacije  broj oboljelih eksponencijalno raste. Demencije su često uzrokovane degenerativnim   bolestima mozga   te se najčešće  javljaju u starijoj  populaciji. Samim time je jasno da bolesnici s demencijom predstavljaju rizičnu skupinu za COVID 19.

 Osim navedenog  neka ponašanja samih bolesnika mogu dovesti do lakše zaraze s COVID 19. Bolesnici s demencijom  zbog kognitivnih smetnji poput zaboravljivosti  i otežanog razumijevanja mogu zaboraviti oprati ruke,  nositi zaštitnu masku što ih može izložiti infekciji. Dodatan problem koji sa sobom nosi demencija  je da su bolesnici u uznapredovalim fazama bolesti vrlo često smješteni u institucije poput domova i znatno ovise o pomoći okoline što fizičko distanciranje često čini neizvedivim. U institucijama korisnici  žive u neposrednoj blizini i dijele zajedničke prostore (npr. blagovaonice i dnevne sobe) te su stoga izloženi velikom riziku od zaraze ukoliko se u ovaj zatvoreni kolektiv unese bolest.  Zaražene starije osobe mogu imati nespecifične simptome, na primjer, smanjenu opću aktivnost, padove ili smeteno stanje bez tipičnih COVID-19 simptoma vrućice, kašlja i otežanog disanja tako da se simptomi infekcije u ovoj skupini bolesnika kasnije registriraju poradi čega okolina često nije na vrijeme upozorena te se potrebne mjere opreza prekasno poduzimaju. Simptomi COVID-19 u bolesnika s demencijom mogu uključivati povećanu uznemirenost, povećanu zbunjenost, iznenadnu tugu, kašalj, teškoće u disanju, vrućicu, zimicu, bol u mišićima, glavobolju, grlobolju,  gubitak okusa ili mirisa.

Sama COVID-19 kao i epidemiološke mjere koje se provode u  cilju sprečavanja širenja infekcija poput socijalne izolacije negativno djeluju i na progresiju demencije obzirom da ubrzavaju kognitivno propadanje.  Potreba da osobe s demencijom dulje vrijeme budu zatvorene kod kuće obično je povezana s frustracijom ili drugim poremećajima  ponašanja. Zaokupljenost negativnim vijestima o pandemiji također može potaknuti negativne emocije. Uz to, mnoge svakodnevne aktivnosti korisne osobama s demencijom, na primjer vježbanje na otvorenom, društveni angažman i / ili programi rekreacije ili rehabilitacije koji se provode u centrima za starije osobe ili dnevnim centrima, obustavljaju se ili smanjuju, što može dovesti do pogoršanja simptoma bolesti. Kada se pojave akutni medicinski problemi (npr. bol u prsima), njegovatelji zbog straha od zaraze mogu zakasniti u traženju liječničke pomoći što u konačnici često  povećava rizik od loših kliničkih ishoda, u uvjetima poput  moždanog udara i slično. Povećani rizik od kognitivnog pada povezanih s produljenom socijalnom izolacijom  odnosi se i na starije ljude općenito. COVID 19 osim negativnog učinka na bolesnike ima i negativan učinak na njihove njegovatelje koji se mogu osjećati izolirano, bez bliskih članova obitelji u blizini,  zatvoreni u kuću, i bez mogućnosti uzimanja predaha za sebe u situacijama kada zbog straha od zaraze njihovi bolesnice ne koriste dnevne boravke  i slične institucije. Tjedni ili čak mjeseci zatvaranja  kod kuće mogu povećati razinu stresa, što rezultira osjećajem bespomoćnosti i depresije. Zajedno, pogoršanje psihološkog blagostanja i kod bolesnika  i  njihovih njegovatelja pokreće začarani krug koji može rezultirati pogoršanjem cjelokupnog zdravlja i kvalitete života obje strane.

Kako bi izbjegli pogoršanje zdravlja i kod bolesnika ali i njihovih njegovatelja potrebno je poduzeti nekoliko dodatnih mjera uz javnozdravstvene mjere koje se preporučuju svima bez obzira na dob kako bi se spriječila opasnost od širenja infekcije COVID 19. Navedene dodatne mjere su:

  • zamijeniti dosadašnje rutine na otvorenom aktivnostima u kući poput  jednostavnih vježbi (npr. hodanje, istezanje) ili kognitivno stimulirajuće aktivnosti koje uključuju čitanje, igranje karata ili slikanje
  • ako je bolesnik inizistira na šetnji i vježbanju na otvorenom potrebno je  izbjegavati gužve i održavati fizičko distanciranje
  • bolesnici će možda trebati dodatne i / ili pisane podsjetnike i podršku kako bi se sjećali važnih higijenskih praksi iz dana u dan.
  • postavljanje natpisa u kupaonici i drugim mjestima kako bise bolesnici podsjetili  da peru ruke sapunom 20 sekundi.
  • ukoliko bolesnik ne pere adekvatno ruke sredstvo za dezinfekciju ruku na bazi alkohola s najmanje 60% alkohola može biti brza alternativa pranju ruku
  • ostanite u kontaktu s obitelji i prijateljima putem telefona
  • održavajte rutinu (osobama s demencijom dosljedna rutina pomoći će da znaju što mogu očekivati i da budu orijentirani u vremenu i prostoru. Tijekom ovih promjena, gubitaka i neizvjesnosti svi mogu  imati koristi od dosljedne rutine koja uključuje značajne aktivnosti odabrane za poboljšanje i promicanje našeg zdravlja i blagostanja.)

Bolesnicima s demencijom  povećana zbunjenost može često biti prvi simptom bilo koje bolesti pa ujedno i manifestacija COVID ‐ 19. Ako osoba s demencijom  pokaže iznenada  povećanu zbunjenost potrebno je obratiti se nadležnom liječniku za savjet. Osim ako osoba ima poteškoća s disanjem ili vrlo visoku temperaturu, preporuča se nazvati svog liječnika umjesto  izravnog odlaska u hitnu službu. Nadležni  liječnik će svakako moći dati savjet o daljem postupku.

 

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci

Vezana pitanja i odgovori