Obnovljivost vitalnih potencijala bitan je element čovjekova zdravlja

Do sada je rečeno o zdravlju čovjeka kako je pokazatelj vitalnosti i dio osobnosti pojedinog čovjeka. To je u suprotnosti s postojećom definicijom SZO-a koja kao preduvjet za zdravlje stavlja socijalno blagostanje.

Do sada je rečeno o zdravlju čovjeka kako je pokazatelj vitalnosti i dio osobnosti pojedinog čovjeka. To je u suprotnosti s postojećom definicijom SZO-a koja kao preduvjet za zdravlje stavlja socijalno blagostanje. Nepostojanje patnje kao važnog elementa te iste definicije u stvarnom životu je nonsens. Patnja je nerijetko predstadij uzvišenih, plemenitih događaja. Patnja oplemenjuje ljudsku dušu jednako kao što napor osposobljava tijelo za još veće sposobnosti. Primjer za to su pobjede u sportu ili predivan događaj rađanja. Zar je sportaš koji u maksimalnim naporima postiže svjetski rekord bolestan? Zar je majka bolesnica, odnosno porod bolest!? Bol i patnja prirodni su pratioci zdravog života i čuvari zdravlja. Bol nas upozorava na preopterećenje i moguću veću štetu po naše tijelo i blokira takvu aktivnost, pa i onda kada je pratilac bolesti i kada je velika jaka i neizdržljiva ona tjera na traženje pomoći i izlaza iz opasne situacije. Kako su samo neugodne bolesti koje ne signaliziraju svoj rast bolovima (maligne bolesti, hipertenzija, dijabetes). Izostanak boli ili patnje u situacijama kad bi oni trebali biti prisutni, ukazuje na teški defekt zdravlja dotične osobe (šok, koma, teške neurološke bolesti).
Ali nije mi namjera ovim recima negiranjem negacija u definiciji zdravlja SZO-a činiti mentalne akrobacije nego ukazati na prirodna svojstva zdravlja. Bol i patnja prirodni su pratioci života i zdravlja.

Obnovljivost

Ono što međutim samu prirodu zdravlja značajno determinira je njegovo svojstvo obnovljivosti! Obnovljivost je karakteristika zdravlja bez koje bi život bio nemoguć. Čudi kako smo olako spremni zanemariti to svojstvo zdravlja iako o tom imamo brojna saznanja. Opće je poznato da eritrociti žive oko 60 dana. Sluznica maternice obnavlja se svakih 30-ak dana. Stanice epidermisa redovito propadaju i obnavljaju što sami primjećujemo naročito u ljetnom periodu kao ljuštenje kože. Isto se događa sa stanicama kosti. Drukčije bi i rast bio nemoguć. Starost tkiva i naša kronološka dob dvije su jako različite stvari! To je razlog da ljudi istih godina mogu izgledati i „starije“ i „mlađe“! To je i razlog zašto pridavati važnost vlastitim postupcima i navikama.
Očita promjenljivost zdravlja često se navodi kao opravdanje za nemogućnost praktičnog određenja zdravlja. To međutim vrijedi samo u onim slučajevima kada se bolest i zdravlje promatraju kao dvije krajnosti istog procesa. Bitna značajka zdravlja je zakonitost njegove obnovljivosti.
Kako je uvid znanosti u tajne života još uvijek značajno ograničen, o čemu svjedoče brojne nerješive enigme svakodnevice, želim ukazati na prenaglašeni biokemijski pristup problemima zdravlja i bolesti. Danas već postoje znanja o zakonitostima fotona, o energetskim (električnim, magnetskim, gravitacijskim) poljima bez kojih bi život bio nemoguć, a upravo zbog određenih monopola moći oni se mukotrpno probijaju u medicinsku stvarnost.
Biokemizam je nedovoljan za objašnjenje fenomena života, zdravlja i bolesti. Taj se pristup mora proširiti, nadopuniti novim saznanjima iz područja energetike i astrofizike!?

Čudno? Ne vjerujete?

Najnovija saznanja govore nedvojbeno o energetskoj međusobnoj povezanosti mikro i makrosvemira, tj. svega živućeg. Tako su i ljudi međusobno povezaniji negoli se čini, a zakonitosti energetskih polja daju novu priliku za bolje razumijevanje i produbljivanje znanja o prirodi čovjeka. Razumijevanje života ne samo kao biokemijski fenomen nego prvenstveno energetski fenomen stvar je skore budućnosti! (Mnogi su bili razočarani prividnom nespektakularnošću informacije NASA-e o bakterijama koje osim fosfora mogu koristiti druge kemijske elemente za stvaranje energije potrebne za život, ne percipirajući kako se time ruši dosad poznati mehanizam  stvaranja energije kroz sustav ATP-ADP kao jedini.)

Primarno se obnavljaju potencijali

Bez namjere da ulazim u neke spekulacije ove su napomene neophodne kako bi se pojasnilo da obnovljivost tkiva nije kemijski, odnosno biokemijski proces nego se barem jednako radi i o energetskom događanju. Stoga ono što se obnavlja primarno su potencijali.
Što to znači? Spomenuo sam atletičare više puta. Rekordi koje oni postižu u stvari su granice ljudskih dostignuća. To znači da vrsta homo spiens može trčati oko 9 sekundi na 100 m, da može skakati do otprilike 2,5 m uvis, skočiti oko 9 m udalj, ali isto tako da imamo maksimalni plućni kapacitet oko 10 litara, da nam genetski potencijal za trajanje života iznosi oko 120 godina, da čujemo zvuk od 16 do 13000 herca. To su dakle granične vrijednosti – potencijali vrste. Obnovljivost vitalnih potencijala bitan je element zdravlja čovjeka.
Ja naravno ne mogu trčati 9 sekundi na sto metara i nemam kapacitet pluća od 10 litara, što nipošto ne znači da sam bolestan. Malo je vjerojatno da ću živjeti 120 godina, ali….

Kada bih trčao 3 sekunde na 100 m, imao plućni kapacitet 20 litara i živio 180 godina ja ne bih pripadao vrsti homo sapiens.
Poznato je da se treningom može utjecati na povećanje nekih sposobnosti, ali trening neće uvećati potencijale vrste. Čak suprotno, ekstremni treninzi mogu oštetiti obnovljivost vitalnih potencijala. Sjetimo se iscrpljenja štitne žlijezde kod Janice, Blanke i Sanje, naših vrhunskih sportašica. Rukometaši nakon karijere imaju brojne posljedice na zglobovima i ligamentima.
Važno je naglasiti da je postizanje novih rekorda u sportu zapravo micanje granica naših potencijala i stoga su oni doista hvale vrijedni. No za ocjenu zdravlja čovjeka postignute vrijednosti nemaju bitan značaj!?

Čovjek je relativno biće! Za Blanku je skok 170 cm uvis debakl, a za me nikad dosegnuti san.
Vrlo su brojna i vrijedna znanja koja smo kroz povijest skupili o našoj vrsti, ona svjedoče raznovrsne vitalne potencijale. Za bolje razumijevanje sistematizirat ćemo ih kao genetske, fizičke, psihičke i prilagodne. Iako ih svojim postupcima ne možemo bitno popravljati, načinom života možemo bitno utjecati na njihovu obnovljivost! Prirodno je ta obnovljivost obrnuto proporcionalna dobi ─ što znači da sa starošću pada. Ali ono što je važnije da ta obnovljivost pada i zbog štetnog utjecaja nezdrave klime ili mikroklime, zbog preteškog fizičkog ili psihičkog rada, zbog pušenja, pretjeranog uzimanja alkohola, ali i hrane. Na taj se dio odnosi referenca „socijalno blagostanje“ u definiciji zdravlja SZO-a, ali je očito kako je samo to nedovoljno da bude temeljni element određenja zdravlja!
Jedan moj dragi profesor sa Škole narodnog zdravlja napisao je u udžbenik: ”Pušači umiru češće nego nepušači!“ Naravno da svako umre samo jednom.

Trebalo je jednostavno stajati: “Pušači  žive kraće !“ O tome  gotovo da je suvišno lamentirati, ali ja ću tek navesti meni poznat primjer gdje su od 13-ero braće petorica nepušača živjela preko 80 godina, a pušači 10 godina manje. Isti je autor napisao:“ Nije dovoljno životu dodati godine, nego i godinama život!“ – aludirajući da treba sačuvati kvalitetu života što duže, a to znači sačuvati obnovljivost vitalnih potencijala – ili hrvatski rečeno dugo ostati  mlad, a to je onda doista pokazatelj dobrog zdravlja! Uz  savršeno zdravlje čovjek će umrijeti zdrav sa 120 godina –  mi bi rekli prirodnom smrću. Nakon tog vremena obnovljivost vitalnih potencijala je nula.
Rezimirajmo do sad rečeno: Zdravlje čovjeka je indeks vitalnosti karakteriziran regenerabilnošću vitalnih (nasljednih, fizičkih, psihičkih, prilagodnih) potencijala i….
O tome više sljedeći put!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Fizijatrija

Prijelom skafoidne kosti – 5. dio

Kod prijeloma skefoida – osobito onih u kojima su koštani fragmenti dislocirani (pomaknuti) – može biti poremećena opskrba krvi u kosti.

Fizijatrija

Križobolja -bolest suvremenog čovjeka

Križobolja je nakon obične prehlade najčešća humana bolest i jedna od najčešćih razloga posjeta liječnika obiteljske medicine. Bol u donjem dijelu leđa ili križobolja pogađa.

Fizijatrija

Bolno rame, uzroci i liječenje

Bolno rame je karakterizirano bolovima u području ramena i ograničenim pokretima. Bolnim ramenom se podrazumjeva periartritis humeroscapularis (PHS) Uzrok bolnog ramena možemo svrstati u pet grupa.

Fizijatrija

glavobolja

Fizijatrija

Zanima me da li bi mi hormon rasta pomogao da narastem?

Fizijatrija

Križobolja

Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, a podrazumijeva bolove u križima ili slabinskom, donjem dijelu kralježnice. Križobolja se manifestira kao iznenadna, jaka bol u predjelu križa uslijed nepravilne kretnje.

Fizijatrija

Križobolja (syndroma lumbosacrale)

Križobolja (syndroma lumbosacrale) označava bol u donjem, lumbalnom dijelu leđa. Lumbago je klinički naziv za nagli bol u leđima koji nastane prilikom nezgodne kretnje, naprezanja, naglog dizanja težeg tereta ili naglog ohlađenja.

Fizijatrija

Bolovi u leđima i križobolja kao posljedica diskus hernije

Bol u leđima je jedna od najčeščih tegoba koje dovode bolesnika liječniku. Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, te se procjenjuje da 80% populacije tijekom svog života ima barem jednom bolove.