Pretilost povećava rizik od mnoge maligne bolesti

Osobe sa prekomjernom tjelesnom masom i pretile osobe imaju povećani rizik za mnoge maligne bolesti.

Osobe sa prekomjernom tjelesnom masom (BMI (indeks tjelesne mase) od 25 - 29.9 kg/m²) te pretile osobe (BMI 30 kg/m² ili više) imaju povećani rizik za mnoge maligne bolesti, učestalije kao i one rijeđe. Istraživači iz Velike Britanije su na uzorku od 28 000 pacijenata utvrdili da je porast BMI za 5 kg/m2 kod muškaraca povezan sa 52% većim rizikom za adenokarcinom jednjaka, 33% većim rizikom za karcinom štitnjače, te 25% većim rizikom za karcinom debelog crijeva i bubrega. Kod žena porast BMI za 5 kg/m2 povećava rizik za karcinome endometrija i žučnog mjehura za 59%, za adenokarcinom jednjaka 51%, rizik za karcinom bubrega raste za 34%.

Uočena je pozitivna povezanost između porasta BMI i rektalnog karcinoma i malignog melanoma kod muškaraca; postmenopauzalnog karcinoma dojke, te karcinoma gušterače, štitnjače i debelog crijeva kod žena; te porast rizika za leukemije, multipli mijelom i non-Hodgkin limfom kod obaju spolova sa porastom tjelesne mase.

Prekomjerna tjelesna težina prepoznata je kao sve važniji čimbenik rizika za razvoj malignih oboljenja, što je od posebne važnosti za razvijene zemlje zapadnog svijeta gdje se bilježi sve veći broj osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom. Pretilost postaje epidemijska pojava, a nacionalna strategija  bi trebala biti usmjerena na akcije o smanjenju tjelesne težine sa ciljem smanjenja incidencije karcinoma i poboljšanja preživljenja. Potrebna je modifikacija higijensko-dijetetskih mjera što uključuje zdravu prehranu sa količinski manje obilnim obrocima, izbjegavanje visoko-kalorijskih obroka i napitaka, te povečanu fizičku aktivnost.

Mehanizam kako prekomjerna tjelesna težina povećava rizik od malignoma nije u potpunosti razjašnjen, ali 3 hormonalna sustava su vjerojatno odgovorni za veći rizik: inzulin i inzulinu-sličan čimbenik rasta (IGF), spolni steroidni hormoni, te adipokini. I drugi mogući mehanizmi poput upale, oksidativnog stresa, promjenjenog imunološkog odgovora, arterijske hipertenzije i abdominalne debljine pridonose razvoju određenih malgnih bolesti.

Zaključno se može reći da prekomjerna tjelesna težina iznad 25 kg/m² povećava rizik od sljedećih malignoma:

  • adenokarcinoma jednjaka, gušterače i debelog crijeva,
  • karcinoma dojke (u postmenopauzi), endometrija, štitnjače, bubrega i žučnog mjehura,
  • malignog melanoma, leukemije, multiplog mijeloma i non-Hodgkin limfoma.


PRETILOST: KOZMOPOLITSKA BOLEST, PANDEMIJSKIH RAZMJERA

Pretilost postaje sve veći javnozdravsteni problem u Sjedinjenim Američkim Državama i ostatku razvijenog svijeta, a prevalencija pretilih osoba raste nevjerojatnom brzinom, poprimajući pandmijske razmjere. Ova kozmopolitska bolest dobiva sve veće značenje zbog potencijalnog morbiditeta i mortaliteta, a godišnje se u SAD-u na liječenje debljine troši oko 100 milijardi dolara, od čega su 52 milijarde dolara direktni trošak zdravstvenog sustava i osiguranja. Godišnji trošak zbog smanjene radne produktivnosti iznosi oko 3.9 milijarde dolara, a još se 33 milijarde godišnje troši za sredstva za redukciju tjelesne mase.


Pretilost označava  stanje prekomjernih zaliha masnog tkiva, iako muškarci normalno imaju oko 15-20% masti u tijelu (>25% se definira kao debljina), a žene oko 25-30%  (>33% se definira kao debljina). Prvi stupanj prekomjerne tjelesne težine se definira kada je BMI 25-29.9 kg/m2, 2. stupanj (pretilost) kada je BMI 30-39.9 kg/m2 , a 3. stupanj (tzv. teška ili morbidna pretilost) kada je BMI ≥ 40 kg/m2.  Opseg struka veći od 102 cm kod muškaraca i 88 cm kod žena upućuje na značajno povećani kardiovaskularni rizik stoga su potrebne hitne terapijske intervencije. 

Patofiziologija debljine je mnogo kompleksnija od jednostavne paradigme o neravnoteži između unosa i potrošnje energije tj. rezultata prekomjernog jedenja i/ili nedostatnog vježbanja, iako samo u SAD-u 22% odraslih i 25% adolescenata navodi nedovoljnu fizičku aktivnost.

Sve je veći broj dokaza o genteskim i okolišnim čimbenicima u nastanku debljine.  U SAD-u minimalno 100 milijuna odraslih je prekomjerne tjelesne težine, a 35% žena i 31% muškaraca starijih od 19 godina je pretilo, te oko 20-25% djece je prekomjerne tjelesne težine. Podaci iz Europe su nešto povoljniji: minimalno 15% muškaraca i 22%  žena u Europi je pretilo.

Iako je pretilost kozmopolitska bolest postoje određene rasne i etničke razlike. Pima Indijanci u Arizoni i druge starosjedilačke skupine u Sjevernoj Americi imaju veću prevalenciju pretilih, dok Afroamerikanci, Hispanoamrikanci, stanovnici otočja Pacifika imaju veću predospoziciju za razvoj debljine.

Poznato je da nekoliko faktora utječe na morbiditet i mortalitet povezan sa debljinom: godine početka i trajanje pretilosti,  stupanj pretilosti, količina centralnog adipoziteta, spol, i razina kardiorespiratorne utreniranosti. Idealan BMI prema očekivanom životnom vijeku za osobe bijele rase je 23-25 kg/m2, od 23-30 kg/m2 za osobe crne rase, dok je za azijate BMI nešto manji nego kod bijelaca.

Iako navedeni podaci nisu obećavajući, mnogo toga je u našim rukama, stoga ne čekajmo sutra već danas odredimo svoj BMI, a u slučaju da je veći od 25 kg/m2 mijenjajmo životne navike. Jedite zdravije, više voća i povrća, manje masti, ugljikohidrata, soli, pijte vodu umjesto kaloričnih napitaka, vježbajte redovito u skladu sa svojim godinama, te koristite farmaceutski provjerene i sigurne pripravke za redukciju tjelesne težine poput GO SLIM, a sve uz kontrolu nadređenog liječnika.


Budite ustrajni i rezultati će uslijediti, a vaš će vam organizam biti zahvalan. Sretno!


Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci