Epilepsija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Epilepsija (ἐπιληψία (epilēpsía) – “napadaj”) je relativno česti kronički neurološki poremećaj kojeg karakteriziraju napadaji. Ti napadaji su prolazni znakovi i/ili simptomi abnormalne, intenzivne ili hipersinkrone neurološke aktivnosti mozga.

Epilepsija (ἐπιληψία (epilēpsía) — “napadaj”) je relativno česti kronički neurološki poremećaj kojeg karakteriziraju napadaji. Ti napadaji su prolazni znakovi i/ili simptomi abnormalne, intenzivne  ili hipersinkrone neurološke aktivnosti mozga. Oko 50 milijuna ljudi širom svijeta imaju epilepsiju i gotovo dva od tri novootkrivena slučaja otkrivena su u zemljama u razvoju. Epilepsija postaje učestalija među ljudima s povećanjem dobi.

Epilepsija je obično kontrolirana, ali ne i lijekovima izlječiva bolest. U svakom slučaju, preko 30% ljudi s epilepsijom imaju nekontrolirane napadaje čak i uz najbolje dostupne lijekove. U ovakvim teškim slučajevima valja uzeti u obzir i kirurške metode.  Ne traju svi epileptički sindromi do kraja života, neki oblici se pojavljuju u određenim fazama djetinjstva, odnosno odrastanja. Epilepsija se ne treba shvaćati kao jednostavni poremećaj već kao složenu bolest s različitim simptomima, a koji svi uključuju epizode električne aktivnosti u mozgu te brojne napadaje.

Klasifikacija

Epilepsije se klasificiraju na pet načina:

  • po uzroku (etiološki),
  • po vidljivoj manifestaciji napadaja-tzv. seizmologiji,
  • po lokaciji u mozgu iz koje napadaji potječu,
  • kao dio diskretnih, nedefiniranih sindroma te
  • po uzročniku koji pokreće napadaje, kao što su čitanje ili muzika.

1981. Međunarodna Liga Protiv Epilepsije (ILAE) predložila je klasifikacijsku shemu za pojedinačne napadaje koji su najčešće javljaju. Klasifikacija je osnovana na kliničkom promatranju i EEG-u, a ne na temelju patofiziologije ili anatomije.

Tipovi napadaja

Tipovi napadaja su primarno svrstani prema tome da li je izvor napadaja smješten u bilo kojem dijelu mozga (djelomični ili fokalni napadaji) ili distribuirani (generalizirani napadaji).

Djelomični napadaji su nadalje, podijeljeni prema opsegu zahvaćenosti svijesti. Ako je svijest nezahvaćena tada je riječ o jednostavnom djelomičnom napadaju, u protivnom riječ je o složenom djelomičnom (psihomotornom) napadaju.

Djelomični napadaji se mogu širiti unutar mozga- proces poznat kao sekundarna generalizacija.

Generalizirani napadaji su podijeljeni prema tome djelovanju na tijelo, ali svi uključuju gubitak svijesti. Tu su uključeni nedostatak napadaja, mioklonički, klonički, tonički, toničko-klonički i atonički napadaji.

Djeca mogu razviti ponašanje koje se lako zamijeni za epileptičke napadaje, ali koji nisu dio epilepsije. To uključuje:

  • nepažljivo buljenje,
  • benigni drhtaji (kod djece mlađe od dvije godine, obično kada su umorna ili uzbuđena),
  • ponašanje koje nosi određenu ugodu (klimanje, udaranje glavom…) te
  • tzv. „poremećaji prelaženja“ (trzanje glavom, često kao odgovor na težak stres kao fizičko zlostavljanje). Ovaj se poremećaj može razlikovati od epilepsije jer se epizode nikad ne javljaju za vrijeme sna i ne uključuju inkontinenciju ili samoozljeđivanje.

Epileptički sindromi

Koliko postoji tipova napadaj toliko postoji i tipova epilepsije. Klasifikacija epilepsije obuhvaća više informacija o osobi i epizodama nego o samim pojedinačnim napadajima kao što su kliničke karakteristike i očekivani uzroci.

Epilepsijski sindrom može biti podijeljen na benignu Rolandičku epilepsiju, epilepsiju frontalnog režnja, infantilne spazme, juvenilnu miokloničku epilepsiju, Lennox-Gastautov sindrom, Landrau Kleffnerov sindrom, mitohondrijske poermećaje, progresivnu miokloničku epilepsiju, Rasmussenom sindrom, limbičku epilepsiju, fotosenzitivnu epilepsiju, itd.

Kod klasifikacije za utvrđivanje tipa epilepsije bitni su sljedeći faktori: tip napadaja, dob ispitanika, EEG nalaz, terapija i prognoza. Najraširenija klasifikacija dijeli epilepsijski sindrom po lokaciji, distribuciji napadaja i uzroku. Simptomatski su podijeljene u epilepsije vezane uz lokaciju, generalizirane epilepsije i epilepsije nepoznate lokalizacije.

Epilepsije vezane uz lokaciju, ponekad se zovu djelomične ili fokalne epilepsije, koje se šire iz jednog epileptičkog žarišta. Generalizirane epilepsije, suprotno, šire se iz mnogo nepovezanih mjesta/žarišta (multifoklana epilepsija) ili epileptičkih krugova koji uključuju cijeli mozak.  Epilepsije nepoznate lokalizacije ostaju nejasne u smislu nastaju li iz jednog dijela mozga ili se šire iz više epilepsijskih krugova.

Epilepsijski sindrom može se podijeliti i prema uzroku. Tako postoje idiopatska, simptomatska i kriptogena epilepsija. Pretpostavlja se da idiopatska epilepsija nastaje zbog genetskih poremećaja koji su doveli do promjene osnovne neurološke regulacije. Simptomatska epilepsija nastaje iz epileptičke lezije bilo ona lokalna, kao primjerice nekakav tumor, ili kao posljedica metaboličkog poremećaja, koji je doveo do opsežnog oštećenja na mozgu. Kriptogene epilepsije posljedica su lezija koje je teško ili nemoguće otkriti tijekom evaluacije.

Uzroci epilepsije

U dijagnostici epilepsije bitni su napadaji koji se spontano pojavljuju. No, određeni epilepsijski sindromi trebaju pokretače, tzv. okidače, da bi se pojavio napadaj. Ovakav oblik bolesti se zove refleksna epilepsija (npr. Fotosenzitivna epilepsija može biti ograničena na napadaje za koje je okidač bljesak svjetla).

Zapravo bljesak svijetla i hiperventilacija se mogu koristiti klinički kod EEG kao okidači koji pomažu potaknuti epileptički napadaj i tako pomoći u dijagnostici. Ostali okidači (emocionalni stres, spavanje, alkohol, febrilne bolesti) samo mogu pomoći ili potaknuti nastanak napadaja prije no uzrokovati ga. Utjecaj svakog od okidača ovisi o epilepsijskom sindromu.

U određenim dobnim skupinama postoje zajednički uzročnici epilepsije.

  • za neonatalnog razdoblja i novorođenčadi najčešći uzroci epilepsije su hipoksično-ishemička encefalopatija, infekcije CNS-a, trauma, prirođene anomalije na mozgu i metabolički poremećaji,
  • u ranom djetinjstvu relativno česti su febrilni napadaji. Oni mogu biti uzrokovani CNS infekcijama i traumama,
  • kroz djetinjstvo uglavnom se očituju simptomi dobro definirane epilepsije,
  • u pubertetu u odrastanju, simptomi su posljedica lezija na CNS-u. Idiopatska epilepsija je u ovoj dobi nešto rjeđa. Ostali uzročnici u ovoj dobi su stres, trauma, infekcije CNS-a, tumori na mozgu te
  • u starijoj dobi vrlo čest uzrok nastanka epilepsije su cerebrovaskularne bolesti, dok nešto rjeđi su uzrok tumori na CNS-u, traume glave, degenerativne bolesti koje se javljaju u starijoj dobi primjerice demencija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

trombociti

Je li MPV vrijednost 11 razlog za zabrinutost?

Probavni sustav

Sunce i probava: utjecaj vitamina D na bolesti probavnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVitamin D, poznat i kao “sunčev vitamin”, ima ključnu ulogu u metabolizmu kalcija i zdravlju kostiju, no u posljednjih desetak godina sve više se prepoznaje i njegov širi učinak na ljudski organizam, uključujući utjecaj na imunološki sustav i funkciju probavnog trakta. Ljeto, razdoblje godine u kojem se najviše izlažemo suncu, idealna je prilika za razmatranje […]

Putovanje

Proljev tijekom putovanja: prevencija i pomoć

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteUvod Putnički proljev je česti zdravstveni problem tijekom putovanja u zemlje s drugačijim higijenskim standardima. Najčešći uzročnici su bakterije – posebno enterotoksigeni Escherichia coli (ETEC) – zatim virusi (npr. norovirus) i protozoe (npr. Giardia lamblia). Osnovne prehrambene i higijenske preporuke Pravilo “skuhaj, oguli ili zaboravi” – jedite samo termički obrađenu hranu i oguljeno voće koje […]

Mokraćne infekcije

Ljeto i mokraćne infekcije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjetno je doba rizično za smetnje mokrenja. Vrijeme kupanja i mokrih kupaćih kostima, oskudne odjeće, maestrala, bosih ili mokrih nogu… Vrlo često možemo čuti, najčešće žene, kako izgovaraju ovu rečenicu. I dok je sasvim jasno kako se manifestira i što je prehlada u području respiratornog sustava, ostaje manje jasno što je to zapravo „prehlada“ mjehura. […]

Bol u prsima

Ako su svi nalazi srca i pluća uredni, a simptomi poput boli u prsima, otežanog disanja i povećanih dojki traju mjesecima i poklapaju se s nuspojavama navedenog lijeka, trebam li posumnjati da su tegobe uzrokovane lijekovima i je li moguće razmotriti njihovu zamjenu?

Infekcija uha

Infekcije uha nakon kupanja u moru

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto i more donose osvježenje, ali i određene zdravstvene izazove. Jedan od češćih problema, osobito kod djece i osoba koje često plivaju ili rone, su infekcije uha nakon kupanja. Najčešće se radi o tzv. vanjskom uhu ili plivačkom uhu, no u rijetkim slučajevima mogu biti zahvaćeni i srednje i unutarnje uho. Zašto nastaju infekcije uha […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Što može uzrokovati pritisak u glavi, curenje iz sinusa i nelagodu nakon kofeina?

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Gdje se mogu uključiti u kognitivno-bihevioralnu terapiju za nesanicu?

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]