Protiv hipertenzije opuštenošću, raspoloženjem i smijehom

Razgovor s dr. Brankom Heinrichom, rukovoditeljem Djelatnosti za unutarnje bolesti, Opće bolnice ''Dr. Tomislav Bardek'' u Koprivnici. Hipertenzija je veliki javnozdravstveni problem, ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu.

Hipertenziju  - povišeni krvni tlak – zovu još i tihi ubojica. Koje su moderne smjernice u prevenciji i terapiji tog ozbiljnog javnozdravstvenog problema? Kako živjeti s hipertenzijom?

Hipertenzija je veliki javnozdravstveni problem, ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu. Ta je bolest jedan od glavnih uzroka moždanog udara, jedan od glavnih razloga nastanku srčanog oštećenja, bubrežnog oštećenja i potrebe za dijalizom. Neliječena ili loše liječena hipertenzija dovodi do oštećenja krvnih žila, s posljedicama na cijeli organizam. Način života je nešto na što premalo obraćamo pažnju u liječenju hipertenzije, ali i u prevenciji. Prekomjerna tjelesna težina je usko povezana s hipertenzijom. Postoji čitav niz studija koje pokazuju kako smanjivanjem prekomjerne tjelesne težine možemo smanjiti povišeni tlak ili ga čak i normalizirati. Naravno da je prekomjerna tjelesna težina usko vezana za prehranu, u kojoj morabiti što više voća i povrća. Osim toga, moramo paziti i na količinu konzumirane soli. Prema nekim ispitivanjima, u Hrvatskoj prosječno trošimo 12 g soli, po osobi, dnevno. A dovoljno bi bilo više nego upola manje. U većini zapadnoeuropskih zemalja postoji inicijativa za smanjenje soli u prehrani. Najviše su na tom polju učinili Englezi. U jednom ispitivanju, hipertoničari, koji su uz terapiju smanjili unos soli, smanjili su svoje potrebe za antihipertenzivnim lijekovima, smanjio se broj incidenata, pa čak se smanjila i učestalost nekih malignih bolesti. U Hrvatskoj je akcija počela pred godinu dana i rezultate tek očekujemo. Važno je napomenuti da sa pravilnom prehranom treba početi što ranije, kako bi se što prije stekle navike o zdravoj prehrani. Naravno, ne samo radi hipertenzije, nego i zbog ostalih bolesti vezanih uz loše prehrambene navike. Kretanje, tjelovježba je nešto što također ima važnu ulogu u prevenciji i liječenju hipertenzije. Često pokušavamo opravdati sami sebe da nemamo vremena za vježbanje, ali siguran sam da se uvijek nađe 45 minuta dnevno za malo ''oštriju''  šetnju. Loše navike, kao što su cigarete, veće količine alkohola, nešto je čega se moramo kloniti u liječenju i prevenciji povišenog krvnog tlaka. Nažalost, današnji način života je pun stresova, a stres ima velik utjecaj na hipertenziju, ali i na cjelokupno naše zdravlje. Razni antistresni programi, razna antistresna pomagala, fizičke aktivnosti itd. mogu smanjiti utjecaj stresa na organizam. Poželjno je biti što više opušten, raspoložen i smijati se što više. Ako nikako ne možemo smanjiti utjecaj stresa, niti ga možemo zaobići, potrebna je pomoć farmaceutske industrije. Naravno, ako ne možemo našu hipertenziju dovesti u željene vrijednosti samo s navedenim promjenama načina života, moramo, u početku, uz kontrolu i savjet liječnika, početi s medikamentoznom terapijom. Nikako ne preporučujem samovoljno određivanje terapije, već samo u dogovoru s liječnikom. Po utvrđivanju terapije i stabilizacije tlaka, preporučuju se daljnje samokontrole tlaka. Kada govorimo o medikamentoznoj terapiji moram pohvaliti Belupo, koji ima paletu antihipertenzivnih lijekova iz gotovo svake skupine današnjih antihipertenziva. Upravo samokontrola tlaka i način života su glavne teme ovogodišnjeg Svjetskog dana hipertenzije, koji je bio 17. svibnja. Upravo tog dana u Koprivnici je održana i Belupova akcija Zdravko Dren, tako da se taj program objedinio.

Kako komentirate činjenicu da su nekad upalne bolesti bubrega bili oni uzročni faktori koji su dovodili pacijente na odjele za dijalizu, a da su danas to, praktički isključivo, povišeni krvni tlak i šećerna bolest?

Nije baš točno da su dijabetes i hipertenzija gotovo jedini razlozi oštećenju bubrega i potrebe za dijalizom. Nažalost, svugdje u svijetu, pa tako i kod nas, postoji stalan porast bolesnika kojima je potrebna dijaliza. Glavni razlozi za oštećenje bubrega i potrebe za dijalizom, su produljenje životnog vijeka, ''eksplozija'' šećerne bolesti, dugogodišnja neliječena ili loše liječena hipertenzija. Kada smo pred 23 godine počeli s radom u našem centru za dijalizu, većina bolesnika, kojima je bila potrebna dijaliza, bolovali su od neke upalne bolesti bubrega. Danas smo isti kao i zapadne zemlje. Najveći broj novih bolesnika, kojima je potreba dijaliza su dijabetičari, uz sve veći porast bolesnika s oštećenjem bubrega zbog hipertenzije.

Prije nekoliko godina obavljena je kod nas prva studija o epidemiologiji hipertenzije u Hrvatskoj (EHUH). Ispitivanje je obavilo Hrvatsko društvo za hipertenziju, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva. Studija je došla do zanimljivih podataka o različitoj učestalosti hipertenzije u pojedinim regijama. Kako to tumačite?

Godine 2000. obavljena je studija EH-UH 2000 (epidemiologija hipertenzije u Hrvatskoj). Ispitivanje je trajalo dvije godine i obuhvatilo je preko 2000 ispitanika s teritorija cijele Hrvatske. Rezultati su pokazali da je prevalencija  hipertenzije u Hrvatskoj 37,5 posto. No postoji razlika prevalencije hipertenzije u pojedinim regijama naše zemlje. Dok najnižu prevalenciju nalazimo na području Istre i Kvarnera (29), dotle mi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj imamo najvišu prevalenciju hipertenzije (43,5 posto). Odgovor na to možda možemo naći također u rezultatima EH-UH studije. Naime, između ostalog, ispitivao se i tzv. Indeks tjelesne mase (BMI), odnosno debljina. Rezultati su pokazali da među ispitanicima najviši BMI imaju upravo ispitanici iz sjeverozapadne Hrvatske. Drugim riječima, u prosjeku smo najdeblji u Hrvatskoj. Budući da je naša tjelesna masa povezana s načinom života i prehranom, najvjerojatnije je da tu treba tražiti razlog tako visoke prevalencije hipertenzije u našem kraju. Kada znamo koje su posljedice – komplikacije hipertenzije na tzv. ciljne organe (mozak, srce, bubrezi), onda ne treba čuditi da je u našoj županiji tijekom 2006. godine (prema podacima županijskog ZZJZ-a) najviše osoba umrlo od moždanog udara (245), na drugom mjestu su kronične srčane bolesti, a na trećem mjestu je srčani udar.

Prije par mjeseci, Hrvatsko društvo za hipertenziju održalo je svoj redovni godišnji stručni sastanak u Koprivnici. To je ipak svojevrsno priznanje koprivničkom medicinskom centru i Odjelu za unutarnje bolesti. Belupo je bio glavni sponzor sastanka. U kolikoj ste mjeri bili zadovoljni tim sastankom i jesu li doneseni neki zaključci u vezi klinike i terapije ?

Da, u listopadu prošle godine održan je u Koprivnici redoviti godišnji sastanak Hrvatskog društva za hipertenziju. Sastanak je održan u prekrasnim prostorima Podravke, a sudionici su bili smješteni u hotelima u Koprivnici i Đurđevcu. Sastanak je održan u organizaciji Djelatnosti za unutarnje bolesti naše bolnice i Hrvatskog društva za hipertenziju, a povodom preseljenja naše interne u nove prostore. Glavni sponzor je bio Belupo. Sastanku je prisustvovalo stotinjak liječnika i pedesetak medicinskih sestara iz cijele Hrvatske. Jedna od tema na sastanku bilo je i pitanje soli, vezano uz akciju za smanjenje soli u prehrani u Hrvatskoj. Tu treba naglasiti zapaženo predavanje predstavnice Podravke inž. Maje Zečević. Ostale teme su obuhvaćale hiperaldosteronizam i najnovije smjernice u liječenju dijabetesa i hipertenzije. Govorilo se o smjernicama usvojenim par mjeseci ranije u Milanu, na Europskom kongresu o hipertenziji. Jedno predavanje je bilo posvećeno Belupovom Indamidu. Sastanak u Koprivnici je bio značajan i po još nekoliko stvari koje su se prvi put dogodile. Osnovano je Društvo medicinskih sestara za hipertenziju. Sastanku su prisustvovali i gosti iz Slovenije. Prvi put je uspostavljena suradnja između prehrambene industrije i našeg društva. Prije rastanka obišli smo i prostore našeg novog internog odjela. Sastanak je bio više nego uspješan, što potvrđuje čitav niz zahvala, usmenih i pismenih.

Između vašeg Odjela za unutarnje bolesti i Belupa postoji tijesna suradnja već duže vrijeme. Belupo je, zajedno s Podravkom, poklonio vašem Odjelu vrijedan aparat za ultrazvuk srca. Koliko vam je taj uređaj pomogao u radu i kakao ocjenjujete tu suradnju?

O suradnji između Belupa i naše interne mogu kazati samo sve najbolje. Ta suradnja nije od jučer i mislim da bi obje strane trebale biti zadovoljne. Još pred 23 godine, kad smo otvarali našu dijalizu, dobili smo pomoć od Belupa. Pred desetak godina Belupo je pomogao u opremanju naše koronarne jedinice i kardiološke dijagnostike. Sada, prilikom otvaranja naše nove interne, Belupo i Podravka poklonili su nam UZV aparat za kardiološku dijagnostiku. Tim aparatom, uz ostalo, možemo sada raditi i tzv. Transoesophagealni UZV srca, čime smo bitno unaprijedili dijagnostiku određenih srčanih bolesti.
Ovdje sam nabrojio samo najznačajnije donacije za našu internističku službu. Belupo nam je pomogao i kod nabave niza manjih raznih aparata. Bez Belupa su nezamislive naše edukacije, a niti jedan malo značajniji stručni sastanak organiziran u Koprivnici nije prošao bez pomoći Belupa.

Kad čovjek uđe u vaš Centar za dijalizu ne može, a da ne dobije utisak jednog lijepog, prostranog, moderno uređenog odjela. Zadovoljava li taj centar potrebe koprivničkog kraja? Jeste li bili u našoj tvornici na Danici?

Novi prostor naše dijalize teško je ovako opisati, najbolje je doći i sam se uvjeriti u kvalitetu prostora, kao što ste se i vi sada uvjerili. Prelaskom u ove nove prostore i naši bolesnici i osoblje se naprosto preporodilo. Iz prostora starog skoro 25 godina, koji je bio većim dijelom adaptirana bolnička praonica rublja, veličine 250 - 300 četvornih metara, s teoretski 15 priključnih mjesta za dijalizu, bez klime, s prozorima koji se nisu otvarali, prešli smo u prostor veličine skoro 1000 četvornih metara, s teoretskih 27 priključnih mjesta. Ne treba spominjati da je prostor klimatiziran, da naši bolesnici konačno imaju svoj dnevni boravak gdje mogu normalno jesti i po potrebi se odmarati, gdje nisu u sali za dijalizu stisnuti jedan do drugog kao sardine, gdje konačno i osoblje ima odvojene sanitarne čvorove, uključujući i sanitarni čvor za invalide. Novi prostor je dovoljan da omogući svakome s područja naše županije, kome je potrebna dijaliza da dođe do mjesta na dijalizu. Isto tako, prelaskom u novi prostor, prestala je potreba za svakodnevnim radom u tri smjene, što smo morali u starom prostoru. Neposredno nakon što je počela radom Belupova nova tvornica na Danici, bili smo pozvani i obišli smo prostore nove tvornice. U to vrijeme još smo bili u starim prostorima i obilazak vaše tvornice za nas je izgledao kao da smo u nekom znanstveno-fantastičnom filmu. Na kraju želim se još jednom zahvaliti Belupu na dosadašnjoj odličnoj suradnji. Siguran sam da će se ta suradnja i dalje nastaviti, a možda čak i unaprijediti na obostrano zadovoljstvo.

 

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci